Domaća radinost 2026: limit 19.930 €, porez, doprinosi i zamke

Domaća radinost i sporedno zanimanje su način da u Hrvatskoj legalno zaradite sa strane bez otvaranja obrta: prijavite se u županiji, radite sami, i u 2026. smijete ostvariti najviše 19.930 € bruto primitaka. Nema mjesečnih doprinosa dok ste zaposleni, nema članarine komori, a odobrenje je besplatno. Zvuči kao da smo nešto zaboravili spomenuti (i dalje čitate, pa zaboravili nismo).

Pravila stoje u člancima 49. do 52. Zakona o obrtu, a brojke za 2026. u Narodnim novinama i na stranicama Porezne uprave. Sve smo provjerili u tim izvorima; poveznice su na dnu.

Napomena: ovo nije pravni ni porezni savjet. Mi smo web agencija iz Varaždina, ne knjigovodstveni servis. Za vašu konkretnu situaciju provjerite s knjigovođom ili izravno u Poreznoj upravi.

Kratki odgovor

Domaća radinost je za osobu koja ima redovan posao ili mirovinu i uz to nešto izrađuje ili pruža uslugu, u malom opsegu, sama. Za tu osobu to je najjeftiniji legalan oblik u Hrvatskoj.

• Limit za 2026. je 19.930 € bruto primitaka u kalendarskoj godini.
• Radite isključivo sami. Zaposliti nikoga ne smijete.
• Porez najčešće paušalni: između 203 i 358 € godišnje unutar limita.
• Doprinosi uz posao se plaćaju jednom godišnje po rješenju, između 297 i 522 € unutar limita. Umirovljenici na paušalu ih ne plaćaju.
• Fiskalizacija i eRačun vrijede isto kao za paušalni obrt. Ovo je dio koji većina vodiča preskoči.
• Ako već znate da ćete prijeći limit ili trebate HZZ potporu, preskočite ovo i otvorite obrt.

Što je domaća radinost, a što sporedno zanimanje

Zakon o obrtu razlikuje dvije stvari koje se u praksi prijavljuju istim obrascem i podliježu istim pravilima.

Domaća radinost je, prema članku 50. stavku 1., „izrada proizvoda koju obavlja fizička osoba kod kuće osobnim radom“. Svijeće, keramika, šivanje, nakit, drveni predmeti, pekarski proizvodi ako zadovoljite sanitarne uvjete.

Sporedno zanimanje je, prema članku 51. stavku 1., „obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće osobnim radom, odnosno kod naručitelja usluge“. Popravci, čišćenje, instrukcije, šivanje po mjeri kod klijenta, fotografiranje.

Riječ koja se ponavlja u oba članka je osobnim radom. Članak 49. stavak 1. dopušta ove djelatnosti „samo osobnim radom na temelju odobrenja koje izdaje nadležno upravno tijelo“. Nema zaposlenika, nema studenata preko ugovora, nema „pomaže mi sestra“. Vi i vaše ruke.

Bitna razlika prema obrtu: osoba s odobrenjem ne stječe status obrtnika. Ne upisuje se u Obrtni registar nego u evidenciju županije, nije član Hrvatske obrtničke komore i ne plaća komorski doprinos.

Limit za 2026.: 19.930 € i kako se računa

Članak 49. stavak 6. Zakona o obrtu kaže da ukupni bruto primici ne smiju prelaziti deset bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini. Stavak 7. precizira koja plaća: ona koju Državni zavod za statistiku objavi za razdoblje siječanj–kolovoz godine koja prethodi.

Za siječanj–kolovoz 2025. DZS je 21. listopada 2025. u NN 133/2025 objavio prosječnu bruto plaću od 1.993 €. Deset puta toliko je 19.930 €, i to je limit za 2026.

Tko se može prijaviti i koje djelatnosti

Tko: bilo koja fizička osoba. Zakon ne traži da budete zaposleni, nezaposleni ili u mirovini; traži samo da nemate već registrirani obrt ili slobodno zanimanje (članak 49. stavak 2.). Zaposleni na neodređeno, roditelj na dopustu, umirovljenik i student mogu se prijaviti pod istim uvjetima. Razlika među njima nastaje kod doprinosa, o čemu niže.

Koje djelatnosti: članak 49. stavak 1. upućuje na članak 2. stavak 1., to jest na sve dopuštene gospodarske djelatnosti koje se mogu obavljati kao obrt. Nema zatvorene liste dopuštenih proizvoda kao nekad; stari pravilnik s listama iz 2007. na stranicama HOK-a još stoji, ali današnji zakon veže odobrenje uz definiciju obrta, ne uz listu.

Ograničenje postoji za vezane obrte: za djelatnosti koje kao obrt traže stručnu osposobljenost ili majstorski ispit, isto se traži i za domaću radinost (članak 50. stavak 3. i članak 51. stavak 2.). Frizura kod kuće bez frizerske škole ne prolazi ni ovim putem.

I dalje vrijede posebni propisi za samu djelatnost. Ako radite kolače, sanitarna inspekcija vas zanima jednako kao i obrtnika. Odobrenje za domaću radinost nije propusnica kroz higijenske, sigurnosne ili druge uvjete.

Kako se prijavljuje i koliko košta

Prijavu podnosite upravnom tijelu županije nadležnom za gospodarstvo prema mjestu prebivališta, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba (članak 49. stavak 3.; Zakon iz 2019. „urede državne uprave“ preimenovao je u „nadležno upravno tijelo“). Obrazac se zove „Prijava za upis u evidenciju i izdavanje odobrenja za obavljanje sporednog zanimanja i domaće radinosti“ i može se preuzeti sa stranica Ministarstva gospodarstva. Neke županije primaju prijavu i e-mailom ili kroz sustav e-Obrt.

Uz prijavu ide osobna iskaznica, dokaz o stručnoj spremi ako je djelatnost vezana, te dokazi koje traži posebni propis za vašu djelatnost. Županija izdaje rješenje i po službenoj dužnosti ga šalje Poreznoj upravi i HZMO-u (članak 49. stavak 5.).

Cijena: 0 €. Odluka kojom je odobrenje koštalo 100 kuna prestala je važiti 1. siječnja 2020. na temelju članka 39. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Županijski odjeli danas na stranicama izričito pišu da se ni upravna pristojba ne plaća. Ako na nekom starijem gradskom portalu još vidite „70 kn u državnim biljezima“, to je zaostatak.

Nakon rješenja slijedi ono što slijedi i kod obrta: upis u registar poreznih obveznika u ePoreznoj u roku od osam dana, žiro račun za djelatnost (može i zaseban račun fizičke osobe, ali odvojite ga od privatnog), i odluka o načinu oporezivanja.

Porez: paušal ili knjige

Osoba s odobrenjem je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, isto kao obrtnik. Ima dva izbora: voditi Knjigu primitaka i izdataka i plaćati porez na stvarnu razliku, ili paušalno oporezivanje, ako nije u sustavu PDV-a i godišnji primici ne prelaze 60.000 €. Unutar limita od 19.930 € taj uvjet ispunjavate automatski, pa gotovo svi biraju paušal.

Paušal radi ovako, prema uputi Porezne uprave za paušaliste: procijenite godišnje primitke, Porezna vas rješenjem svrsta u razred, svakom razredu pripada fiksni paušalni dohodak, a porez je 12 % tog dohotka, plaća se tromjesečno. Razredi koji ulaze u limit domaće radinosti:

Zadnji red nije tipfeler. Limit domaće radinosti (19.930 €) je za 30 € viši od granice poreznog razreda (19.900 €), pa vas tih 30 € prebaci u sljedeći razred i gotovo udvostruči porez i doprinose. Ako ste blizu, stanite na 19.900 €.

Obveze uz paušal: Knjiga prometa (KPR) u koju upisujete sve primitke, tromjesečna uplata poreza, i godišnji obrazac PO-SD do 15. siječnja za prethodnu godinu. Ako su stvarni primici bili veći od procjene, razlika se doplati po rješenju.

Doprinosi uz posao, uz mirovinu i bez ičega

Ovdje se odlučuje isplati li se ovaj oblik. Postoje tri situacije.

1. Zaposleni ste kod nekog drugog. Domaća radinost je tada vaša druga djelatnost. Ne plaćate mjesečne doprinose. Umjesto toga Porezna uprava jednom godišnje donese rješenje o godišnjoj obvezi doprinosa, koje dospijeva 15 dana od dostave. Osnovica je vaš paušalni dohodak iz gornje tablice, a stope su snižene: 10 % za mirovinsko (7,5 % I. stup + 2,5 % II. stup) i 7,5 % za zdravstveno, ukupno 17,5 %. Iznose osnovica za 2026. propisuje Naredba u NN 150/2025, članak 14.

Za usporedbu: paušalni obrt kao jedina djelatnost u 2026. plaća mjesečne doprinose na osnovicu 797,20 €, što je 290,98 € svaki mjesec odnosno 3.491,76 € godišnje, i to bez obzira jeste li zaradili išta. Razlika prema 522 € godišnje je razlog zašto domaća radinost uz posao ima smisla.

2. U mirovini ste. Prema uputi Porezne uprave, umirovljenik koji obavlja djelatnost kao drugu djelatnost i plaća paušalni porez nije obveznik doprinosa, uz uvjet da zadrži status umirovljenika. Ostaje samo paušalni porez, između 203 i 358 € godišnje. Provjerite s HZMO-om ima li vaša vrsta mirovine ograničenja za rad.

3. Niste ni zaposleni ni umirovljeni. Tada domaća radinost postaje vaša jedina osnova osiguranja i plaćate pune mjesečne doprinose, iste kao paušalni obrt: oko 291 € mjesečno. Prednost pred obrtom se svede na to da ne plaćate komorski doprinos i da vas nema u Obrtnom registru. Za ovu skupinu obrt je u pravilu bolji, o čemu niže.

Fiskalizacija i eRačun 2026./2027.

Ovo je dio koji vodiči o domaćoj radinosti redovito preskoče, jer je nezgodan. Zakon o fiskalizaciji (NN 89/2025) u članku 2. stavku 1. točki 21. definira obveznika fiskalizacije kao obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ili poreza na dobit. Vi ste, s odobrenjem u ruci, upravo to. Nema izuzeća za domaću radinost; u službenim pitanjima i odgovorima Porezne uprave o fiskalizaciji riječ „domaća radinost“ se uopće ne pojavljuje, jer se na vas primjenjuje sve što i na paušalni obrt.

Konkretno, u 2026. to znači:

• Račun građanima (B2C) izdajete i fiskalizirate bez obzira na način plaćanja: gotovina, kartica, ali od 1. siječnja 2026. i uplata na račun. Za to treba programsko rješenje za fiskalizaciju i certifikat FINA-e; besplatna aplikacija Porezne to ne pokriva.
• eRačune zaprimate od 1. siječnja 2026. ako vam ih dobavljač pošalje. Za to možete koristiti besplatnu aplikaciju MIKROeRAČUN unutar ePorezne, jer niste u sustavu PDV-a.
• eRačune izdajete tvrtkama i obrtima od 1. siječnja 2027., bez praga po broju računa. I to ide kroz MIKROeRAČUN.

Ako prodajete samo fizičkim osobama preko svog webshopa ili na sajmovima, muči vas prva točka: trebat će vam fiskalna blagajna ili aplikacija, a ne samo blok računa. Kako to izgleda i što košta razradili smo u tekstu o fiskalizaciji 2.0 i onome što vam prodavači softvera ne govore.

Domaća radinost, paušalni obrt ili ugovor o djelu

Tri oblika koje ljudi najčešće miješaju kad žele „nešto zaraditi sa strane“, jedan pored drugog. Za ugovor o djelu porez i doprinose obračunava i uplaćuje naručitelj, po odbitku, predujam po nižoj stopi poreza vaše općine bez osobnog odbitka (članak 40. Zakona o porezu na dohodak); vi ne izdajete račun i ne vodite knjige.

Ugovor o djelu je za jedan posao za jednog naručitelja, tipično tvrtku. Domaća radinost je za ponavljajuću prodaju mnogim kupcima, uglavnom građanima. Paušalni obrt je za onog tko misli da to postane glavni posao. Detalje o obrtu imate u vodiču kako otvoriti obrt korak po korak.

Što kad prijeđete limit

Članak 49. stavak 8. Zakona o obrtu: ako u kalendarskoj godini ostvarite primitke iznad limita, dužni ste do 15. siječnja iduće godine podnijeti pisani zahtjev za prestanak obavljanja domaće radinosti. Za sve druge promjene, uključujući odluku da prestanete ranije, rok je 15 dana od promjene (stavak 9.).

Prihod iznad limita nije sam po sebi utaja, i porez na njega platite normalno kroz PO-SD. Problem je što ne možete nastaviti u ovom obliku. Rad protivno odobrenju je prekršaj po članku 94. Zakona; kazna je u tekstu zakona još izražena u kunama, 1.000 do 5.000 kn, dakle otprilike 130 do 660 €. Nije dramatično, ali gubite i vrijeme, jer obrt otvarate ispočetka.

Praktično: ako u rujnu vidite da ste na 16.000 €, sjednite i izračunajte. Ili usporite prodaju do kraja godine (i ostanite ispod 19.900 €), ili odmah otvorite obrt i domaću radinost odjavite. Ono što ne smijete je otvoriti obrt i zadržati odobrenje; članak 49. stavak 2. to zabranjuje.

Kad je domaća radinost zamka

Ovaj oblik je odličan za točno jedan profil: zaposleni ili umirovljeni, mali promet, sve radite sami, kupci su uglavnom građani. Za sve ostale postoje bolji putevi, i tu vam nitko ne bi trebao naplatiti savjet da to shvatite.

Prijeći ćete limit već u prvoj godini. Ako imate narudžbe za 2.000 € mjesečno, do listopada ste na limitu i onda usred sezone morate stati ili otvarati obrt. Paušalni obrt uz posao kao druga djelatnost plaća iste doprinose od 17,5 % na paušalni dohodak i isti porez od 12 %; jedina razlika je komorski doprinos i upis u Obrtni registar. Za nekoga tko ozbiljno kreće, to je mala cijena za deset puta veći strop. Prije odluke prođite kalkulator troškova obrta.

Prodajete tvrtkama. Odjel nabave u firmi želi dobavljača s OIB-om, IBAN-om i eRačunom, i sve to domaća radinost ima. Ali želi i „pravog“ obrtnika, jer vaša odobrenje iz županijske evidencije ne mogu provjeriti u javnom Obrtnom registru. Nije zabranjeno, samo se češće izgubi posao na tome nego što se dobije.

Trebate HZZ potporu za samozapošljavanje. Dvije stvari. Prvo, potpora se daje za otvaranje obrta ili tvrtke, ne za domaću radinost. Drugo, i gore: prema uvjetima mjere za 2026., osoba koja je u 24 mjeseca prije podnošenja zahtjeva obavljala domaću radinost ili sporedno zanimanje ne može dobiti potporu. Ako mislite za godinu dana tražiti 5.000 € fiksnog dijela i do 7.000 € varijabilnog za paušalni obrt, domaća radinost vam to zatvara. Otvorite obrt odmah, s potporom.

Niste zaposleni ni u mirovini. Plaćate pune doprinose kao obrtnik, bez prednosti obrta. Nema smisla.

Trebate pomoć. I jedan sezonski radnik znači obrt.

I jedna stvar za koju ne trebate platiti nikome: ako ste zaposleni i pravite pet tortica mjesečno za prijatelje, ne trebate ni knjigovođu ni savjetnika ni web stranicu. Prijavite se u županiji, odaberite paušal, vodite KPR u bilježnici ili tablici i u siječnju predajte PO-SD. To se stvarno da napraviti samostalno.

Gdje početi

1. Odgovorite si na dva pitanja. Jeste li zaposleni ili u mirovini? Hoćete li u godini ostati ispod 19.900 €? Dva „da“ znače domaću radinost. Bilo koje „ne“ znači da pročitate što je paušalni obrt prije nego išta predate.
2. Provjerite je li djelatnost vezana. Ako traži stručnu spremu kao obrt, traži je i ovdje.
3. Predajte prijavu upravnom odjelu za gospodarstvo svoje županije. Besplatno je. Pitajte primaju li prijavu e-mailom.
4. Nakon rješenja: ePorezna u roku od osam dana, odabir paušala, zaseban račun u banci.
5. Riješite fiskalizaciju prije prvog računa građaninu. Aplikacija za fiskalne račune i FINA certifikat. Ako ćete od 2027. raditi s tvrtkama, aktivirajte MIKROeRAČUN u ePoreznoj.
6. Stavite podsjetnik za listopad, kad DZS objavi novu prosječnu plaću i time novi limit za iduću godinu, i za 15. siječnja, kad predajete PO-SD.

Ako niste sigurni u koji ste profil, javite nam se na besplatni 30-minutni razgovor. Nismo knjigovođe i nećemo vam raditi porez, ali smo kroz ovo prošli s dovoljno malih klijenata da vam iskreno kažemo treba li vam web stranica sada, za godinu dana, ili nikad.