Paušalni obrt: što je, prednosti i kako ga otvoriti

Ako ste ikad pokušali razumjeti razliku između paušalnog i "normalnog" obrta bez da vas tko stisne za ruku — znate kako se osjeća čitati porezni zakon. (Ljubazno rečeno: nije zabavno.) Paušalni obrt je oblik samozaposlenja gdje umjesto na stvarnu zaradu, porez plaćate na fiksnu osnovu izračunatu po vrsti djelatnosti i visini prihoda. Manje papira, poznat iznos unaprijed, nema računovođe na početku.

Što je paušalni obrt i kako funkcionira

Paušalno oporezivanje dostupno je svim osobama čiji godišnji primici od samostalne djelatnosti ne prelaze 60.000 EUR (prag je s 40.000 EUR povišen na 60.000 EUR od 1. siječnja 2025.). Unutar tog praga, umjesto da na kraju godine zbrajate prihode, oduzimate troškove i plaćate porez na razliku — platite fiksni iznos koji se izračunava na temelju "paušalne osnovice."

Paušalna osnovica je postotak godišnjeg prihoda koji ovisi o vrsti djelatnosti. Uslužne djelatnosti — frizerstvo, savjetovanje, zanati, IT — imaju jednu stopu. Trgovina i promet drugu. Mješovite i građevinske treću. Na tu osnovu obračunava se porez na dohodak, plus fiksni doprinosi za mirovinsko (HZMO) i zdravstveno osiguranje (HZZO). Prirez je ukinut 2024., pa ga više nema.

Bitna stvar: čak i ako ste imali slab kvartal, doprinosi se plaćaju. Ali iznos je poznat unaprijed — a to je za planiranje troškova dragocenije nego što zvuči.

Za razliku od redovitog obrta ili d.o.o., paušalci vode samo Knjigu primitaka i izdataka (KPI) — jednostavnu evidenciju prihoda bez obveze pune poslovne knjige. Mnogi to rade sami, bez angažmana računovođe, barem prvih godinu-dvije.

Koliko se plaća porez za paušalni obrt

Točan iznos nije isti za sve — ovisi o razredu godišnjih primitaka. Okvirno za 2026.: doprinosi za mirovinsko i zdravstveno iznose oko 290 € mjesečno (na propisanu osnovicu od 797 €), a paušalni porez plaća se tromjesečno i ovisi o razredu prihoda.

Postoje razredi prema visini godišnjih prihoda — niži prihodi znače niži paušalni iznos. Za svoju djelatnost i razred, konkretne iznose i službene razrede možete provjeriti na stranici Porezne uprave za paušaliste.

Jedna prednost koju vrijedi naglasiti: paušalci ispod praga od 60.000 EUR nisu u sustavu PDV-a i nemaju obavezu podnošenja PDV prijava. Ako klijenti kojima naplaćujete nisu PDV obveznici — npr. privatne osobe — to je potpuno u redu i nema razloga ulaziti u sustav PDV-a.

Ako, pak, radite pretežno s tvrtkama koje odbijaju PDV, možete se i dobrovoljno upisati u sustav čak i ispod praga. Je li to isplativo ovisi o strukturi vaših troškova i klijenata.

Prednosti paušalnog obrta u odnosu na d.o.o.

Pitanje "paušalni obrt ili d.o.o." nije pravo pitanje na početku. Pravo pitanje je: što vam treba sada, s obzirom na to gdje ste?

• Bez složenog računovodstva — vodite samo KPI, ne pune poslovne knjige. Mnogi to rade sami bez računovođe.
• Fiksni, predvidivi troškovi — porez i doprinosi su unaprijed poznati iznosi. Nema neugodnih iznenađenja na godišnjoj razini.
• Nema PDV-a ispod praga — manje prijava, manje obveza prema Poreznoj upravi.
• Brzo otvaranje — registracija traje 1–3 radna dana uz minimalnu proceduru.
• Može se kombinirati sa zaposlenjem — paušalni obrt i puno radno mjesto kod poslodavca nisu međusobno isključivi. Mnogi ga otvaraju dok su još zaposleni da testiraju je li freelance model za njih.

D.o.o. ima smisla kad trebate ograničenu odgovornost, planirate zapošljavati više radnika ili prihodi nadilaze paušalni prag. Za veliku većinu obrta i slobodnih zanimanja na početku — paušalni obrt je razumniji start.

Kako otvoriti paušalni obrt — korak po korak

Postoje dva načina: osobno ili online.

Online: Prijava putem portala e-Obrt ili START uz e-Građani login. Brže, bez čekanja u redu i besplatno.

Osobno: U nadležnom upravnom odjelu za gospodarstvo županije (ili Grada Zagreba). Procedura je ista kao online, samo s osobnim kontaktom.

1. NKD kod (šifra djelatnosti) — standardizirani opis posla koji ćete obavljati (prema klasifikaciji NKD 2025). Svaka djelatnost ima kod; ako niste sigurni koji, pomoć ćete dobiti pri prijavi ili kod lokalne obrtničke komore (HOK).
2. Sjedište obrta — adresa s koje obavljate posao. Može biti vaša adresa stanovanja.
3. Naziv obrta — prezime + ime + "obrt" je standardni format. Možete dodati opisni naziv: npr. "Kovačević Ivan, obrt za informatičke usluge."
4. Prijava u Poreznu upravu — zaseban korak, u roku od osam dana od početka obavljanja djelatnosti.
5. Prijava na mirovinsko (HZMO) — u roku od 24 sata od početka; HZMO podatke prosljeđuje HZZO-u za zdravstveno osiguranje. Ako ste zaposleni, situacija se razlikuje — vrijedi provjeriti.
6. Poslovni račun — tehnički nije zakonska obaveza, ali je praktično imati odvojen račun za poslovne transakcije.

Sama registracija je besplatna — pristojba za upis ukinuta je 2021. Online kroz e-Obrt ne plaćate ništa; kod osobne predaje na papiru plaća se samo upravna pristojba od 2,65 € u državnim biljezima.

Čim otvorite obrt, jedna od prvih smislenih investicija je web stranica za obrt — tako vas novi klijenti koji traže vaše usluge na Googleu mogu pronaći i kontaktirati. Što sve ta stranica treba imati, pročitajte u članku o zašto web stranica nije luksuz za obrtnike.

Kada paušalni obrt nije pravo rješenje

Ovo je dio koji se tipično preskače jer onima koji pišu o otvaranju obrta nije u interesu reći vam da možda ne biste trebali: paušalni obrt nije za svakoga i za svaku situaciju.

• Planirate zapošljavati radnike — paušalac je ograničen na samozaposlenje; za tim s više zaposlenih treba d.o.o. ili redovni obrt
• Primici prelaze 60.000 EUR godišnje — izlazite iz paušalnog sustava, ulazite u sustav PDV-a i prelazite na redovito oporezivanje
• Imate visoke poslovne troškove — paušalno oporezivanje ne uzima u obzir stvarne troškove. Ako za posao trošite puno na materijal ili podizvoditelje, d.o.o. s odbitkom troškova može biti povoljniji
• Radite pretežno s većim tvrtkama — neke korporacije preferiraju dobavljače koji su d.o.o. radi internih procedura. Vrijedi provjeriti što vaši ključni klijenti preferiraju

Za porezna i pravna pitanja — konzultant pri Poreznoj upravi ili računovođa su pravi naslov. Za digitalnu stranu vašeg novog obrta — web stranicu, vidljivost, alate — tu smo. Dogovorite tehničko savjetovanje i zajedno utvrdimo što ima smisla za vaš konkretni model poslovanja.

Gdje početi

Za većinu obrta i slobodnih zanimanja, paušalni obrt je razuman prvi korak: manje papira, predvidiv trošak, dovoljno fleksibilan dok testirate tržište. Ako znate da ćete brzo premašiti prag ili planirate veći tim — bolje je odmah krenuti s d.o.o.

Kad jednom otvorite obrt, vrijedi paralelno razmisliti i o on-site SEO optimizaciji — da vas klijenti koji traže vaše usluge na Googleu zaista i pronađu, a ne samo da stranica postoji negdje na internetu.

Imate pitanja o digitalnoj strani vašeg novog obrta? Dogovorite besplatni 30-minutni razgovor — prođemo zajedno kroz vašu situaciju i kažemo vam što ima smisla, a što ne.