Kako otvoriti obrt u 2026./2027. — potpuni vodič

Najkraći mogući odgovor

Papiri, šalteri, šifre djelatnosti, KPR, HZMO, HZZO — ima nešto gotovo komično u tome da samozaposlenje, koje u teoriji znači slobodu, počinje nizom kratica koje zvuče kao abeceda izvanzemaljskog knjigovodstva. (Bez brige, prolazi se, i to brže nego što mislite.) Evo cijele slike na jednom mjestu, prije nego uđemo u detalje.

Registracija obrta je besplatna — 0,00 € svim kanalima. Upravna pristojba ukinuta je 1. rujna 2021., pa ni online preko e-Obrta ni osobno na šalteru ne plaćate ništa za sam upis. Pravi trošak počinje tek nakon otvaranja i za paušalca je predvidiv:

• Doprinosi — ako vam je obrt jedini posao, 290,98 € mjesečno u 2026. Ako ga otvarate uz zaposlenje, od 296,64 do 1.575,00 € godišnje.
• Paušalni porez — od 203,40 do 1.080,00 € godišnje (fiksnih 12 %, jednako u cijeloj Hrvatskoj), plaća se tromjesečno.
• Prag — paušal i ulazak u PDV dijele istu granicu: 60.000,00 € godišnjih primitaka.
• Rokovi — prijava na mirovinsko u 24 sata, Poreznoj upravi u 8 dana, s radom se mora krenuti u roku godine dana od registracije.

Dva alata iz ovog vodiča skratit će vam posao: kalkulator koji za vaše primitke izračuna točan mjesečni i godišnji iznos i besplatan PDF sa šiframa djelatnosti i checklistom otvaranja. Ostatak teksta objašnjava svaki red iz tablice gore.

Obrt ili paušalni obrt: što zapravo birate

Najčešća zbrka na startu glasi: "Trebam li obrt ili paušalni obrt?" Odgovor je da paušalni obrt jest obrt — "paušalno" je način oporezivanja, ne zasebna pravna forma. Kad otvarate obrt, zapravo birate jedan od tri porezna modela.

Za veliku većinu obrta koji tek kreću paušal je razuman start: fiksan, predvidiv i bez knjigovođe na početku. Kod modela dohotka stopu propisuje grad ili općina — niža je od 15 do 23 %, viša od 25 do 33 % (Zagreb ima najviše maksimume, a bez odluke jedinice vrijedi 20 i 30 %). Kod paušala lokacija ne mijenja ništa: porez je 12 % svugdje jer je prirez ukinut 2024.

Detaljnije o tome kako paušal izgleda u praksi napisali smo u tekstu o paušalnom obrtu, a ako se dvoumite između obrta i tvrtke, usporedili smo ih u vodiču obrt ili d.o.o.

Vrste obrta: slobodni, vezani i povlašteni

O čemu ovisi trebate li dokazivati struku? O tome u koju od tri kategorije spada vaša djelatnost.

• Slobodni obrti — traže samo opće uvjete iz članka 8. Zakona o obrtu (da vam djelatnost nije zabranjena i da imate pravo koristiti prostor ako je potreban). Bez ispita, bez propisane spreme. Ovamo spada gotovo sve digitalno i uslužno: izrada web stranica, IT, dizajn, marketing, savjetovanje, čišćenje.
• Vezani obrti — traže dokaz struke: ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuću srednju školu ili majstorski ispit. Popis je u Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima (NN 148/2024, na snazi od 1. siječnja 2025.). Primjeri: frizer, kozmetičar, automehaničar, instalateri, ugostiteljstvo.
• Povlašteni obrti — smiju se obavljati samo uz povlasticu ministarstva. Ovdje su morski i slatkovodni ribari.

Jedna korisna fleksibilnost: ako sami nemate propisanu spremu za vezani obrt, članak 9. stavak 3. Zakona o obrtu dopušta da ga vodite dokle god zaposlite radnika u punom radnom vremenu koji taj uvjet ispunjava. Točne uvjete po zanimanju provjerite na državnom portalu gov.hr, a sažetak po djelatnostima imate niže u sekciji posebni uvjeti po djelatnostima i u PDF-u.

Kada obrt nije pravo rješenje

Ovaj dio većina vodiča preskoči jer nikome tko piše o otvaranju obrta nije u interesu reći da vam možda ne treba. Nama jest, pa evo pošteno: za ovih pet situacija obrt vjerojatno nije pravi alat.

Ako se ni u jednoj od ovih situacija ne prepoznajete, obrt je najvjerojatnije upravo ono što trebate. Nastavljamo.

Otvaranje korak po korak

Cijeli postupak, od pripreme do prvog računa, staje u osam koraka.

1. Pripremite osnovno — osobnu iskaznicu, OIB, adresu sjedišta (može i kućna, za djelatnosti bez posebnog prostora) te NKD šifru djelatnosti. Za vezane obrte pripremite dokaz spreme, a za rad s hranom higijenski minimum i sanitarni pregled.
2. Ako ste nezaposleni, prvo HZZ — potpora za samozapošljavanje traži se prije otvaranja (prijava u evidenciju i poslovni plan). Detalji su u sekciji HZZ potpora.
3. Registrirajte obrt — online preko e-Obrta ili START-a uz prijavu kroz e-Građane, ili osobno u upravnom odjelu županije odnosno Grada Zagreba. Oba puta stoje 0,00 €, a rješenje o upisu stiže u pretinac e-Građana, obično kroz nekoliko radnih dana.
4. Prijavite se na mirovinsko (HZMO) — u roku 24 sata od početka obavljanja djelatnosti, obrascem M-11P. HZMO podatke prosljeđuje HZZO-u za zdravstveno.
5. Javite se Poreznoj upravi — u roku 8 dana, obrascem RPO. Tu se odabire paušalno oporezivanje, pa to nije korak koji se preskače.
6. Otvorite poslovni račun — zakonski nije obavezan, ali odvajanje poslovnog od privatnog od prvog dana štedi živce.
7. Postavite fiskalizaciju i adresu za eRačune — više o novim pravilima u sekciji Fiskalizacija 2.0.
8. Počnite raditi u roku godine dana — datum početka prijavljuje se najkasnije osam dana unaprijed, a djelatnost mora zaživjeti unutar dvanaest mjeseci od registracije.

Rješenje o upisu u obrtni registar donosi se u roku 15 dana od urednog zahtjeva. Ako otvarate obrt uz postojeće zaposlenje, doprinosi se računaju drukčije — o tome u sekciji o doprinosima.

Koliko stvarno košta obrt u 2026.

Najveću zabludu razbijmo odmah: sama registracija obrta je besplatna, 0,00 € — i online i na šalteru. Pristojba za upis ukinuta je 1. rujna 2021. Stara pristojba u državnim biljezima za papirnatu predaju više ne postoji ni u jednom kanalu.

Stvarni trošak dolazi nakon otvaranja i za paušalca je fiksan:

Doprinosi za obrt kao jedini temelj osiguranja obračunavaju se na osnovicu od 797,20 € (0,40 × prosječna plaća 1.993,00 €) i u 2026. iznose 290,98 € mjesečno: mirovinsko I. stup 119,58 €, II. stup 39,86 € i zdravstveno 131,54 €. Na godišnjoj razini to je 3.491,76 €, a plaćaju se bez obzira na to koliko ste zaradili. Posebnog oslobođenja za početnike nema — jedina pomoć pri startu je bespovratna HZZ potpora.

Knjigovođa za paušalca nije obavezan, a fiskalizacijsko rješenje pokriva besplatna aplikacija Porezne uprave. Jedina realna rezerva koju preporučamo prije starta jest tri mjeseca doprinosa, dakle 872,94 € na računu (3 × 290,98). Nije razlog da ne otvorite obrt — razlog je da ga ne otvorite bez financijskog plana. Točan iznos za svoje primitke izračunajte u kalkulatoru odmah niže.

Kalkulator: izračunajte svoj trošak

Umjesto da tablice iz sljedećih sekcija računate ručno, upišite očekivane godišnje primitke i kalkulator odmah pokaže vaš razred, paušalni porez i doprinose — zasebno za dva scenarija: obrt kao jedini posao i obrt uz zaposlenje.

Računa s objavljenim brojevima za 2026. (Naredba NN 150/2025 i tablica Porezne uprave), ne s procjenama. Za primitke iznad praga upozorava na obavezni ulazak u sustav PDV-a.

Kalkulator živi i kao samostalna stranica na kalkulator troškova obrta — spremite je u favorite ako se želite vraćati na izračun.

Paušalni porez: razredi za 2026.

Paušalni dohodak jednak je 15 % gornje granice vašeg razreda (priznaje se 85 % izdataka, jednako za sve djelatnosti), a porez je fiksnih 12 % na taj dohodak. Sedam razreda i pripadni iznosi:

Mit koji vrijedi srušiti: "u Zagrebu se plaća više". Za paušal to nije točno — porez je 12 % svugdje jer je prirez ukinut 2024. Lokalna stopa mijenja samo model dohotka po knjigama, ne paušal.

Jedina iznimka je nacionalna olakšica: obrti u Gradu Vukovaru, na potpomognutim područjima I. skupine i na otocima I. skupine plaćaju 25 % iznosa iz tablice (u prvom razredu to je 50,85 € godišnje). Porez se plaća tromjesečno, do zadnjeg dana svakog tromjesečja, a izvješće PO-SD predaje se do 15. siječnja za prethodnu godinu. Dva gornja razreda dodana su 2025. kad je prag podignut na 60.000,00 €. Iznose potvrđuje Porezna uprava.

Doprinosi: jedini posao ili uz zaposlenje

Ovdje je najveća razlika u trošku, i najčešće mjesto gdje ljude iznenadi račun. Sve ovisi o tome je li obrt vaš jedini temelj osiguranja ili ga otvarate uz radni odnos.

Situacija A — obrt je jedini posao

Osnovica je 797,20 € (0,40 × prosječna plaća 1.993,00 €, NN 150/2025), a stope su 15 + 5 + 16,5 = 36,5 %. Rezultat je 290,98 € svaki mjesec, bez obzira na zaradu, s plaćanjem do 15. u mjesecu za prethodni. Godišnje 3.491,76 €.

Situacija B — obrt uz zaposlenje (druga djelatnost)

Osnovica više nije 797,20 € nego godišnji paušalni dohodak vašeg razreda (1.695,00 do 9.000,00 €), a stope su snižene: mirovinsko I. 7,5 + mirovinsko II. 2,5 + zdravstveno 7,5 = 17,5 %. Ne plaća se mjesečno nego jednokratno, po rješenju Porezne uprave nakon PO-SD-a, u roku 15 dana od rješenja. Zdravstveni doprinos od 7,5 % plaća se i kad osiguranje već ide preko poslodavca — to je česta zabluda.

Doprinosi za situaciju B po razredima, s komponentama (mirovinsko I. 7,5 %, mirovinsko II. 2,5 %, zdravstveno 7,5 %):

Konkretan primjer na 15.000,00 € primitaka (drugi razred): kao jedini posao plaćate ukupno 3.767,16 € godišnje (doprinosi 3.491,76 + porez 275,40), a uz zaposlenje 677,04 € godišnje (doprinosi 401,64 + porez 275,40). Otvaranje uz postojeći posao financijski je najmekši start koji postoji.

Ovi iznosi vrijede za paušalca; obrtnik na dohodak i onaj na dobit imaju druge osnovice, pa ne miješajte koeficijente. Cijelu razdiobu potvrđuje tablica Porezne uprave za paušaliste.

NKD i KPD šifre — koja je koja (+ besplatni PDF)

Dvije klasifikacije koje se stalno brkaju, a nisu ista stvar:

Ukratko: NKD opisuje čime se bavite i upisuje se pri registraciji, dok KPD opisuje pojedini proizvod ili uslugu i od 2026. ide uz svaku stavku eRačuna prema tvrtkama (najmanje šest znamenki). Na račune građanima KPD se ne piše. Najčešća zamjena je vezati NKD uz NN 151/2024 — to je pogrešno, NKD je NN 47/2024.

Za web djelatnost, primjerice, NKD je najčešće 62.10 (izrada web stranica), a na eRačunu tvrtki stavke nose KPD 62.10.11 za izradu stranica i 63.10.12 za hosting. U NKD-u 2025 više ne postoji zasebna šifra za internetsku trgovinu — online prodaja razvrstava se po proizvodu.

Posebni uvjeti po djelatnostima

"Kako otvoriti frizerski obrt?", "treba li mi nešto posebno za taksi?" — evo pregleda dodatnih uvjeta po skupinama djelatnosti.

Podsjetnik iz sekcije o vrstama: ako sami nemate propisanu spremu za vezani obrt, možete ga voditi dokle god zaposlite kvalificiranog radnika u punom radnom vremenu (čl. 9. st. 3.). Najčešće NKD šifre po ovim djelatnostima složili smo u besplatan PDF.

Fiskalizacija 2.0 i eRačun: novo od 2026.

Ovo je promjena koju konkurentski vodiči često imaju netočno, pa evo vremenske crte obveza:

Novi Zakon o fiskalizaciji (NN 89/2025) primjenjuje se od 1. siječnja 2026. Ključno za paušalca: u 2026. morate moći zaprimati eRačune, ali ih izdavati morate tek od 1. siječnja 2027. Za oboje postoji besplatna državna aplikacija MIKROeRAČUN, pa komercijalni softver nije nužan. Svaka stavka eRačuna nosi KPD šifru od najmanje šest znamenki (veza na sekciju o šiframa). Detalje objavljuje Porezna uprava.

HZZ potpora: do 7.000,00 € za paušalni obrt

Jedina stvarna financijska injekcija za start dolazi od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Za obrt s paušalnim oporezivanjem potpora za samozapošljavanje iznosi do 7.000,00 €, jedinstveno i neovisno o djelatnosti.

Kod ostalih oblika struktura je fiksnih 5.000,00 € plus varijabilni dio. Fiksni dio pokriva opće troškove pokretanja — registraciju, knjigovodstvo, zakup, a kao jedan od primjera i izradu web stranice. To znači da web stranica nije zaseban budžet HZZ-a, nego jedna od dopuštenih stavki; česta je zabluda da postoji poseban "iznos za web".

Uvjeti: prijava u evidenciju nezaposlenih prije otvaranja, poslovni plan koji HZZ ocjenjuje te obveza poslovanja 24 mjeseca uz najmanje 50 % prometa od iznosa potpore. Rok je do 30. rujna 2026., odnosno do utroška sredstava. Dio djelatnosti je isključen — poljoprivreda, ribarstvo, trgovina, prijevoz, ugostiteljstvo, financije i druge — pa provjerite upute HZZ-a prije prijave. Zato je redoslijed za nezaposlene: prvo HZZ, pa tek onda e-Obrt.

Posebne situacije: student, umirovljenik, sezonski obrt

Uz zaposlenje

Najpovoljniji scenarij — doprinosi po sniženoj stopi od 17,5 %, jednokratno godišnje po rješenju. Detalji su u sekciji o doprinosima.

Redoviti student

Student smije otvoriti obrt, ali gubi zdravstveno po statusu studenta, rad preko student-servisa i državne stipendije, a obrt mu postaje temelj osiguranja — pa plaća pune doprinose (290,98 € mjesečno u 2026.). Subvenciju školarine u pravilu zadržava. Detalji ovise o vašem statusu i uvjetima stipendije, pa ih provjerite na svom fakultetu prije otvaranja.

Umirovljenik

Od 1. siječnja 2026. novi Zakon o mirovinskom osiguranju otvara mogućnost isplate 50 % starosne mirovine uz obavljanje djelatnosti, uz uvjete od 65 godina i 15 godina staža. Odredba je pisana za nastavak postojeće djelatnosti, pa primjenu na tek otvoreni obrt provjerite izravno s HZMO-om prije nego se oslonite na taj iznos.

Sezonski obrt

Sezonski obrt smije raditi najviše devet mjeseci u kalendarskoj godini, a doprinosi se plaćaju samo za razdoblje obavljanja; popis dopuštenih djelatnosti pretežno je poljoprivredni (izvor: Hrvatska obrtnička komora).

Jedna napomena o olakšicama: posebnog oslobođenja od vlastitih doprinosa za mlade do 30 godina više nema — petogodišnje oslobođenje ukinuto je od 1. siječnja 2025., a preostala mjera vrijedi za doprinose na plaću zaposlenika, ne za obrtnika osobno.

Prvih 30 dana: račun, evidencija, rokovi

Registrirani ste — evo kratkog popisa prioriteta za prvi mjesec.

1. Poslovni račun — odvojite poslovno od privatnog od prvog dana. Miješanje je legalno, ali kaotično pri eventualnoj provjeri.
2. Knjiga prometa (Obrazac KPR) — paušalac svakodnevno evidentira promet u Knjigu prometa; to nije puna poslovna knjiga i mnogi je vode sami. (KPR, ne KPI — Knjigu primitaka i izdataka vodi obrtnik na dohodak.)
3. Fiskalizacija — postavite fiskalizacijsko rješenje i digitalni certifikat za račune građanima te adresu za zaprimanje eRačuna (MIKROeRAČUN ili posrednik).
4. Google poslovni profil i web stranica — čim aktivno tražite klijente. Web stranica za obrt s urednom on-site SEO optimizacijom radi za vas i dok ste na terenu.

Kalendar obveza vrijedi zapamtiti odmah:

Zašto web stranica, a ne samo društvene mreže? Razložili smo u tekstu zašto svaki obrt treba web stranicu.

Što se mijenja u 2027. (i što još ne znamo)

Naslov nosi i 2027., pa budimo pošteni o tome što je objavljeno, a što nije.

Objavljeno i sigurno:

• Paušalci izvan PDV-a počinju izdavati eRačune 1. siječnja 2027.; MIKROeRAČUN ostaje besplatan.
• Stope doprinosa (36,5 % za jedini posao, 17,5 % uz zaposlenje) ostaju dok se ne izmijeni Zakon o doprinosima.
• Prag od 60.000,00 € po važećem pravu vrijedi i dalje.

Još nije objavljeno:

• Osnovice i mjesečni doprinosi za 2027. — Naredba izlazi svakog prosinca za sljedeću godinu (za 2026. to je NN 150/2025 od 12. prosinca 2025.).
• Po medijima kruže najave preslagivanja paušalnih razreda za 2027. — to nije u Narodnim novinama, pa s tim brojkama ne planirajte.

Ovaj članak ažuriramo čim Naredba za 2027. iziđe. Dokle god se propisi mijenjaju svake godine, vrijedi provjeriti datum na vrhu teksta.

Gdje početi

Za veliku većinu redoslijed je jasan: NKD šifra, pa (ako ide) HZZ, pa e-Obrt, pa RPO s odabirom paušala, poslovni račun, fiskalizacija i prvi račun. Tri alata iz ovog vodiča drže vam leđa: kalkulator troškova, PDF sa šiframa i usporedba s tvrtkom u tekstu obrt ili d.o.o.

Za samu poreznu i pravnu stranu pravi naslov je računovođa ili Porezna uprava. Za digitalnu stranu novog obrta — web stranicu, vidljivost na Googleu, alate koji štede vrijeme — tu smo mi. Ako niste sigurni što vam od toga stvarno treba, dogovorite besplatni 30-minutni razgovor. Prođemo kroz vašu situaciju i kažemo što ima smisla, a što ne. Odgovaramo isti radni dan.