Prekoračenje praga 60.000 eura: što paušalni obrt mora napraviti

Ako je vaš paušalni obrt tijekom godine prešao 60.000 eura, ne čekate kraj godine. Obveznik PDV-a postajete već od sljedećeg dana, zahtjev P-PDV predajete u roku od osam dana, a od prvog dana idućeg mjeseca vodite poslovne knjige. (Da, prvo čestitamo, pa tek onda rokovi. Redoslijed je namjeran.) Ovo je prekoračenje praga 60.000 eura za paušalni obrt razloženo korak po korak, s člankom propisa uz svaki rok.

Jedna stvar prije svega: mi smo web agencija, ne knjigovodstveni servis ni porezni savjetnici. Sve što slijedi provjerili smo u tekstu Zakona o porezu na dohodak, Zakona o PDV-u i pripadajućih pravilnika, a poveznice su na dnu. Sam prelazak radi vaš knjigovođa, a ovaj tekst služi tome da znate što on radi i zašto ne može čekati.

Kratki odgovor

Paušal je vezan za PDV. Članak 82. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak kao uvjet za paušalno oporezivanje traži da po toj djelatnosti niste obveznik PDV-a i da primici ne prelaze iznos za obvezni ulazak u sustav PDV-a. Taj iznos od 1. siječnja 2025. glasi 60.000 eura (članak 90. stavak 1. Zakona o PDV-u) i u 2026. se nije mijenjao.

• Dan nakon prelaska ste obveznik PDV-a. Svaki račun od tog dana ide s PDV-om.
• Osam dana imate za P-PDV i za prijavu prestanka uvjeta za paušal.
• Do kraja tog mjeseca ste još paušalist za porez na dohodak, od prvog dana idućeg mjeseca vodite poslovne knjige.
• Do 15. siječnja predajete PO-SD za paušalni dio godine.
• Povratak u paušal je moguć, ali realno najranije od 1. siječnja druge godine nakon prelaska.

I da bude rečeno odmah, jer se često prešuti: ovo je za većinu ljudi dobra vijest. Prešli ste 60.000 eura naplaćenog prometa u jednoj godini. Administracija koja slijedi je cijena rasta, ne kazna za njega.

Što se uopće broji: naplaćeno ili isporučeno

Ovdje nastaje najviše zabune, jer se prate dva različita praga s dvije različite mjere. Iznos je isti, 60.000 eura, ali se ne računa isto.

Za paušal se broji naplaćeno. Paušalist vodi samo evidenciju o prometu (Obrazac KPR) i u nju upisuje iznose naplaćene u gotovini i bezgotovinski (članak 7. stavak 2. Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti). Račun koji ste izdali, a klijent ga još nije platio, za paušal još nije primitak.

Za PDV se broji isporučeno. Članak 90. stavak 3. Zakona o PDV-u govori o vrijednosti isporuka dobara i usluga bez PDV-a, a prema članku 30. stavku 1. oporezivi događaj nastaje kad su dobra isporučena ili usluga obavljena. Posao koji ste završili i fakturirali ulazi u PDV prag i ako novac još nije sjeo. Primljeni predujam ulazi u trenutku primitka (članak 30. stavak 5.).

Oba se praga gledaju po kalendarskoj godini; Zakon o PDV-u u članku 77. stavku 1. izričito spominje prethodnu ili tekuću kalendarsku godinu. U praksi to znači da se prati koji god prag padne prije, jer čim ste obveznik PDV-a, uvjet za paušal iz članka 82. više ne postoji. Obrtnik s puno nenaplaćenih računa može tako izaći iz paušala kroz PDV prije nego što mu naplaćeni primici dođu do 60.000.

Vremenska crta: što se događa nakon dana prelaska

Nazovimo dan u kojem ste prešli prag dan D. Sve dalje broji se od njega, ne od kraja mjeseca i ne od siječnja.

1. Dan D: prag je prijeđen. Zabilježite datum i račun ili uplatu kojom je prijeđen. Taj podatak će vam knjigovođa tražiti prvi.
2. Dan D+1: obveznik ste PDV-a. Članak 186. stavak 1. Pravilnika o PDV-u: u registar obveznika PDV-a upisujete se od prvog dana koji slijedi nakon dana prelaska praga. Od tog dana svaki račun sadrži stopu i iznos PDV-a (članak 79. Zakona o PDV-u), u pravilu 25 % (članak 38. stavak 1.).
3. Do dana D+8: predajete Obrazac P-PDV nadležnoj ispostavi Porezne uprave (članak 186. stavci 5. i 7. Pravilnika o PDV-u). Ako ga ne predate, Porezna vas upisuje po službenoj dužnosti od dana D+1, donosi rješenje, a žalba ne odgađa izvršenje (stavak 6.). U istom roku od osam dana prijavljujete i prestanak uvjeta za paušal (članak 9. stavak 3. Pravilnika o paušalnom oporezivanju).
4. Do kraja mjeseca D: još ste paušalist za porez na dohodak. Članak 82. stavak 10. Zakona o porezu na dohodak kaže da se dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu do kraja mjeseca u kojem je uvjet ispunjen. Iznimka je prosinac, kad se poslovne knjige logično otvaraju s novom godinom.
5. Prvi dan idućeg mjeseca: otvaraju se poslovne knjige. Članak 4. stavak 9. Pravilnika: Porezna utvrđuje obvezu utvrđivanja dohotka na temelju poslovnih knjiga s prvim danom mjeseca koji slijedi. To su Knjiga primitaka i izdataka, evidencija o tražbinama i obvezama i popis dugotrajne imovine. S datumom promjene sastavljate popis izdanih nenaplaćenih i primljenih neplaćenih računa (članak 10. stavak 4.).
6. Do kraja idućeg mjeseca: rješenje o predujmu. Ispostava Porezne uprave donosi rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak najkasnije do kraja mjeseca koji slijedi iza mjeseca prestanka uvjeta (članak 4. stavak 10. Pravilnika).
7. Prva PDV prijava. Razdoblje oporezivanja je kalendarski mjesec (članak 84. stavak 1. Zakona o PDV-u), a prijava se predaje do zadnjeg dana mjeseca koji slijedi po završetku razdoblja (članak 85. stavak 6.). Prva prijava pokriva samo dane od D+1 do kraja mjeseca.
8. Do 15. siječnja: PO-SD za paušalni dio godine. Članak 7. stavak 4. Pravilnika i članak 82. stavak 6. Zakona. Paušalni dohodak utvrđuje se razmjerno broju mjeseci u paušalu (članak 3. stavak 4.), a razlika paušalnog poreza plaća se s danom podnošenja.

Računi nakon prelaska praga

Najskuplja greška u cijeloj priči su računi bez PDV-a izdani nakon dana D. Od dana D+1 ste obveznik, pa PDV na tim isporukama dugujete državi neovisno o tome jeste li ga kupcu naplatili. Ako ste izdali račun na 1.000 eura bez PDV-a, Porezna će 25 % tražiti od vas, a hoćete li ga uspjeti naknadno naplatiti od kupca, vaš je problem.

Račune izdane prije dana D+1, za isporuke obavljene do tada, ne ispravljate unatrag. Oni su bili ispravni u trenutku izdavanja. Predujmovi primljeni prije prelaska za posao koji tek slijedi su zona u kojoj tražite mišljenje knjigovođe, ne naše.

Ostaje poslovna odluka o cijenama. Ako radite za tvrtke koje su same u sustavu PDV-a, one vaš PDV odbijaju kao pretporez, pa im 1.000 eura plus PDV košta isto što i prije. Ako radite za fizičke osobe, cijena im preko noći raste 25 % ili vi taj iznos gutate iz marže. Većina obrtnika koji rade za građane završi negdje između, a to je razgovor koji vrijedi obaviti prije dana D, ne poslije.

Dobra strana koja se rijetko spominje: od dana D+1 i vi odbijate pretporez na svoje troškove. Oprema, softver, gorivo za obrt, najam prostora, sve to postaje 20 % jeftinije gledano iz vašeg džepa. Kod obrta s ozbiljnim troškovima to primjetno ublaži udar.

Primjer s okruglim brojevima

Brojke u nastavku su izmišljeni primjer s okruglim iznosima, ne izračun za vaš slučaj. Ana vodi paušalni obrt za grafički dizajn, radi pretežno za tvrtke i nema zaposlenih.

U zadnjem kvartalu Ana naplati 15.000 eura, ima 4.000 eura priznatih izdataka i tri mjeseca osnovnog osobnog odbitka po 600 eura (članak 14. stavak 1. Zakona). Porezna osnovica joj je otprilike 9.200 eura, a stopa koja se na to primjenjuje ovisi o gradu ili općini u kojoj živi, jer se od 2025. stope određuju lokalno unutar Zakonom propisanog raspona. Zato ovdje ne pišemo postotak; vaš knjigovođa ga zna za vašu adresu.

Što se mijenja: doprinosi, porez, knjigovođa

Doprinosi rastu, i to odmah primjetno. Naredba o osnovicama za 2026. (NN 150/2025) propisuje mjesečnu osnovicu od 797,20 eura za obrtnike koji porez plaćaju paušalno i 1.295,45 eura za obrtnike koji dohodak utvrđuju iz poslovnih knjiga. Uz stope od 15 % za MO I, 5 % za MO II i 16,5 % za zdravstveno, to je oko 290,98 eura mjesečno u paušalu naspram oko 472,84 eura na dohotku. Razlika je otprilike 182 eura mjesečno ili oko 2.180 eura godišnje. Od kojeg točno mjeseca se primjenjuje viša osnovica, potvrdite s knjigovođom; iznose za svoj slučaj možete provjeriti i u našem kalkulatoru troškova obrta.

Porez se računa drugačije. U najvišem paušalnom razredu porezna osnovica je 9.000 eura, što uz stopu od 12 % daje 1.080 eura godišnje, bez obzira na stvarne troškove. Na dohotku se oporezuje stvarna razlika između naplaćenih primitaka i plaćenih izdataka, umanjena za osobni odbitak. Za obrt s malo troškova to u pravilu znači više poreza nego u paušalu; za obrt s velikim troškovima može značiti i manje. To je računica koju vrijedi napraviti prije nego što se pitate isplati li se prag uopće prelaziti.

Knjigovođa više nije opcija. Paušalist može sam voditi KPR i jednom godišnje predati PO-SD. Obrt na dohodak s PDV-om ima mjesečne PDV prijave, KPI, evidenciju tražbina i obveza, godišnju prijavu poreza na dohodak i predujmove. Za trošak knjigovodstvenog servisa nema službenog izvora; iz razgovora s obrtnicima, cijene za obrt ove veličine kreću se otprilike od 60 do 150 eura mjesečno, ovisno o broju računa. To je naša procjena, ne podatak iz propisa, i tražite ponudu prije nego što je uzmete za gotovo.

Kako izgleda paušal prije svega ovoga i zašto je toliko popularan, razložili smo u vodiču što je paušalni obrt i kako ga otvoriti. Ovaj tekst je, u neku ruku, njegov nastavak za one kojima je krenulo.

Što ljudi najčešće krivo shvate

• „Riješit ću to u siječnju." Ne. PDV kreće dan nakon prelaska, P-PDV ima rok od osam dana, poslovne knjige od prvog idućeg mjeseca. Siječanj je rok samo za PO-SD, i to za dio godine koji je već prošao.
• „Prag nije kraj paušala, samo ulazak u PDV." Ta se tvrdnja pojavljuje u nekim tekstovima i nije točna. Članak 82. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak uvjetuje paušal time da niste obveznik PDV-a. Ulazak u PDV je ujedno izlazak iz paušala, s odmakom do kraja mjeseca.
• „Broji se samo naplaćeno, pa ću račune izdati kasnije." Za paušal da, za PDV ne. Prag za PDV mjeri isporuke, a isporuka nastaje kad je posao obavljen. Odgađanje računa za obavljeni posao ne odgađa PDV prag i, u boljem slučaju, samo zbunjuje vašeg knjigovođu.
• „Stat ću s radom u studenom da ne prijeđem." To je legalno i nitko vam ne može zabraniti da ne radite. Samo recimo naglas što to znači: odbijate posao koji ste već dobili da biste uštedjeli oko 180 eura doprinosa mjesečno i trošak knjigovođe. Ako vam se posao stabilno kreće oko 60.000, uštedjet ćete jednu godinu, a ograničiti rast na neodređeno. Za obrt koji je na 61.000 jednom i vjerojatno više neće biti, pauza može imati smisla; za obrt koji raste, gotovo nikad.

Kad se možete vratiti u paušal

Možete, ali s dva koraka i jednim čekanjem. Prvo izlazite iz PDV-a. Članak 186.e Pravilnika o PDV-u dopušta zahtjev za brisanje iz registra do 15. siječnja tekuće godine ako ste u prethodnoj kalendarskoj godini imali promet manji od 60.000 eura i ako u toj prethodnoj godini niste bili upisani u registar. Drugi uvjet znači da morate odraditi barem jednu punu kalendarsku godinu u sustavu.

Zatim se vraćate u paušal: prijava RPO za prelazak s poslovnih knjiga na paušal predaje se do kraja tekuće godine za iduću, a najkasnije 15 dana po isteku godine (članak 9. stavak 2. Pravilnika o paušalnom oporezivanju), uz pregled KPI i evidencije TO (članak 10.). Porezna uprava je taj redoslijed potvrdila u mišljenju od 30. prosinca 2024. za obrtnike koji su izašli iz PDV-a od 1. siječnja 2025.

Konkretno: tko prag prijeđe u rujnu 2026., u PDV-u je do kraja 2027. Ako mu je promet u 2027. ispod 60.000 eura, do 15. siječnja 2028. traži brisanje iz registra i istodobno prijavu za paušal, pa je od 1. siječnja 2028. ponovno paušalist. Tko je u PDV ušao dobrovoljno, veže se na tekuću i sljedeću kalendarsku godinu (članak 90.h Zakona o PDV-u); stari rok od tri godine više ne vrijedi od 1. siječnja 2025.

Kad se ovo ne odnosi na vas i za što ne plaćate nikome

Ako ste na 45.000 eura i rastete deset posto godišnje, ovaj tekst vam ne treba još dvije godine. Spremite ga i radite. Prag je na 60.000 eura naplaćenog ili isporučenog, ne na 50.000 „da budete sigurni".

Ne plaćajte nikome „hitno savjetovanje o prelasku praga". Koraci koje smo opisali su redovan posao svakog knjigovođe i ulaze u mjesečnu naknadu. Ako vam netko za sam prelazak naplaćuje zasebno, pitajte što točno radi što nije P-PDV, prijava promjene i otvaranje knjiga.

Ne plaćajte ni nama zato što ste prešli prag. Web stranica, webshop ili aplikacija ne mijenjaju ni jedan rok iz ovog teksta. Jedino gdje mi ulazimo u priču jest trenutak kad broj računa i narudžbi poraste toliko da ih ručno vođenje počne koštati vaših sati, a to nije funkcija praga, nego količine posla. Ako ste na 60.000 eura s dvadeset računa godišnje, ništa vam ne treba.

I najveće pitanje koje prag često otvori: je li obrt uopće još pravi oblik. Na 60.000 eura i više, s doprinosima na višu osnovicu, punim knjigovodstvom i osobnom odgovornošću cijelom imovinom, d.o.o. ili j.d.o.o. za neke postaje jeftiniji i sigurniji. Ne za sve, i ne automatski. Razliku smo razložili u tekstu obrt ili tvrtka; ako ste prešli prag, to je sljedeći tekst koji vrijedi pročitati, i to s knjigovođom.

Gdje početi

Ako ste prag već prešli, danas nazovite knjigovođu i recite mu datum i iznos kojim ste ga prešli. Osam dana za P-PDV ide brzo, a svaki račun koji od sutra izdate mora imati PDV. Sve ostalo iz vremenske crte on zna, vi ga samo trebate na vrijeme pitati.

Ako ste blizu praga, napravite tri stvari ovaj tjedan. Zbrojite naplaćeno i isporučeno od 1. siječnja, odvojeno. Nazovite pet najvećih klijenata i recite im da će računi od nekog datuma ići s PDV-om, pa vidite kome je to neutralno, a kome nije. I prođite kroz cijenu knjigovođe, doprinosa i poreza za sljedeću godinu na papiru, da odluka o rastu bude odluka, a ne iznenađenje u rujnu.

Ako uz to imate hrpu računa, narudžbi ili termina koje pišete ručno, zakažite besplatni 30-minutni razgovor i pokažite nam kako to danas radite. Iskreno vam kažemo je li dovoljan bolji alat, ima li smisla nešto po mjeri, ili ne treba ništa. Sam prelazak praga ne rješavamo mi, nego vaš knjigovođa, i to smo rekli već na početku.