Poslovanje · 6 min čitanja

Postoji li rok za odbijanje eRačuna? Porezna uprava kaže ne

Kruži tvrdnja da eRačun morate odbiti u propisanom roku, inače se smatra prihvaćenim. Porezna uprava piše suprotno. Evo koji rokovi zaista postoje i zašto su konkretniji nego mit.

Dvoje ljudi pregledava stavke na računu — rok za odbijanje eRačuna i likvidatura

Ako ste u zadnjih par mjeseci pročitali da eRačun morate pregledati i odbiti u propisanom roku, inače se smatra prihvaćenim, možete odahnuti. (Ne često se dogodi da provjera zakona nekome smanji posao, pa iskoristimo priliku.) Porezna uprava izričito navodi da rok za odbijanje eRačuna nije propisan. Postoje drugi rokovi, i oni su konkretniji nego što ova tvrdnja sugerira.

Tvrdnja koja kruži

Verzija koja se prepričava ide otprilike ovako: svaki zaprimljeni eRačun morate pregledati i prihvatiti ili odbiti unutar zadanog broja dana, a ako ne reagirate, sustav ga tretira kao prihvaćen. Zvuči logično, jer takav mehanizam postoji u nekim drugim državama.

Nećemo navoditi tko je to objavio. Tvrdnja se pojavila na više mjesta i nije riječ o nečijoj zloj namjeri, nego o pojednostavljivanju koje se udomaćilo. Bitna je ispravka, ne autor.

Što piše Porezna uprava

U dokumentaciji o izvještajnom sustavu Porezna uprava piše doslovno:

"Zakonom nisu propisani rokovi za prihvaćanje ili odbijanje eRačuna te se u tom dijelu nastavlja postojeća praksa. eRačun se smatra zaprimljenim sve dok nema zabilježene poruke o njegovom odbijanju."

Dvije stvari iz te dvije rečenice. Prvo, roka za odbijanje nema. Drugo, ne postoji ni automatski prihvat kao pravni institut. Postoji samo stanje: dok odbijanje nije zabilježeno, račun je zaprimljen. Sadržajnu provjeru računa radite u svojim uobičajenim internim rokovima, kao i do sada.

Koji rokovi zaista postoje

Ovdje počinje korisni dio, jer rokovi postoje, samo su drugi.

Pet radnih dana za fiskalizaciju zaprimanja. Članak 48. stavak 4. Zakona o fiskalizaciji traži da primatelj provede fiskalizaciju zaprimljenog eRačuna najkasnije pet radnih dana od primitka, odvojeno od samog postupka razmjene. Ovo je tehnički korak, a ne poslovna odluka. Većina rješenja i informacijskih posrednika radi ga automatski u trenutku isporuke računa, pa za vas najčešće nije zadatak. Vrijedi provjeriti da vaše rješenje to doista radi.

Dvadeseti u mjesecu za prijavu odbijanja. Članak 52. stavak 1. traži da primatelj u Sustav za fiskalizaciju dostavi podatke o eRačunima koje je odbio tijekom prethodnog mjeseca, i to do 20. u mjesecu. Rok se veže uz mjesec u kojem ste odbili, a ne uz datum zaprimanja ili fiskalizacije računa.

Uz odbijanje se dostavljaju datum izdavanja eRačuna, broj eRačuna, OIB izdavatelja i OIB primatelja te datum i razlog odbijanja. Razlog je slobodan tekst, ali ostaje zabilježen, pa ima smisla da bude konkretan.

Što odbijanje zapravo znači

Ovo je dio s najviše poslovne težine i najmanje javne pažnje.

Članak 52. stavak 3. Zakona o fiskalizaciji propisuje da se dostavom podatka o odbijanju smatra da ste dali izjavu da po tom eRačunu nećete koristiti pravo na pretporez. Odbijanje dakle nije samo poruka dobavljaču da nešto ne valja. To je i porezna izjava.

Prema stavku 4. istog članka, izdavatelj odbijanje može prihvatiti, stornirati eRačun i poslati novi. Ključna riječ je može. Odbijanje samo po sebi ne poništava račun i ne obvezuje drugu stranu na storno. Ako je nesporazum oko količine ili cijene, i dalje ga rješavate razgovorom, samo sada uz zabilježen trag.

Ovo je porezno pitanje, pa ćemo ostati kod onoga što piše u zakonu. Kada je odbijanje opravdano u vašem konkretnom slučaju, procjenjuje vaš knjigovođa.

Odstupanje nije razlog za odbijanje

Kratko, ali sprječava dosta nepotrebnog posla.

U FiskAplikaciji ćete vidjeti statuse zaprimljenih računa. Status Zaprimljen i odstupanje znači da su obje strane fiskalizirale isti račun, ali se dostavljeni podaci u nečemu razlikuju. Porezna uprava o tome piše jasno:

"Odstupanje ne predstavlja razlog za odbijanje računa, dodatne korekcije niti ponovno slanje eRačuna."

Status služi za praćenje razlika u podacima. Nije zadatak, nije upozorenje i ne traži vašu reakciju. Ako ste zbog tog statusa razmišljali o odbijanju ispravnog računa, nemojte, jer biste time dali i izjavu o pretporezu iz prethodnog odjeljka.

Zašto šutnja ipak nije bezopasna

Da ne ispadne da je sve u redu i da nema o čemu voditi računa. Mit je pogrešan u mehanizmu, ali pokazuje prema nečemu stvarnom.

Porezna uprava sada vidi izdane račune u stvarnom vremenu. Račun koji nikada niste odbili ostaje u vašim evidencijama kao zaprimljen i ulazi u podatke koji se koriste za pripremu vaše prijave PDV-a. Odbijanje je ono što prekida automatsko priznavanje tog troška i pretporeza. Ovo je tumačenje koje iznose knjigovodstveni komentatori, a ne odredba zakona, pa ga tako i uzmite.

Praktična posljedica je ista bez obzira na to kako je uokvirite. Ulazne račune netko mora pregledavati redovito, i taj netko mora znati je li roba stigla i je li usluga obavljena. Knjigovođa to ne zna umjesto vas.

Što napraviti u praksi

Za malu firmu ili obrt s dvadesetak ulaznih računa mjesečno cijela je promjena manja nego što zvuči.

  1. Nastavite s likvidaturom kao i dosad. Provjera dobavljača, iznosa, stavki i poreznog tretmana ostaje isti posao koji ste radili i s papirnatim računima.
  2. Provjerite radi li vaše rješenje fiskalizaciju zaprimanja automatski. Ako radi, pet radnih dana iz članka 48. za vas nije zadatak. Ako ne radi, to je jedina stvar koju morate riješiti odmah.
  3. Odredite tko prati 20. u mjesecu. Prijava odbijenih računa je mjesečni posao s fiksnim datumom. Ako u nekom mjesecu niste odbili nijedan račun, nemate što prijaviti, ali netko to mora znati provjeriti.
  4. Čuvajte vezu između računa, odbijanja i storna. Kad se za pola godine pitate zašto je neki račun odbijen, razlog upisan u dvije riječi neće pomoći.
  5. Ignorirajte status Odstupanje. Ozbiljno.

Ako vas zanima širi kontekst, napisali smo i tekst o tome što je kod fiskalizacije 2.0 stvarno obvezno, a što vam se prodaje uz nju. Ovaj mit je dobar primjer zašto se isplati provjeriti izvor prije nego što nešto kupite ili promijenite način rada.

Kada vam ovaj tekst ne treba

Ako vaš knjigovodstveni servis već preuzima ulazne račune, provodi likvidaturu s vama i vodi mjesečne prijave, ovdje nemate što mijenjati. Isto vrijedi ako mjesečno primite tri računa i sve ionako pregledate isti dan.

Mi u ovome ne prodajemo ništa. Ako vam pak evidencija odbijanja i rokova živi u glavi jedne osobe, a htjeli biste je pretvoriti u nešto što se može pogledati i predati, javite se na kratki razgovor. To je vrsta malog internog alata kakav radimo po mjeri, i reći ćemo vam iskreno ako zaključimo da vam za dvadeset računa mjesečno dovoljno dobro posluži tablica.

Izvori

Zadnje ažurirano 1. rujna 2026. Stranice Porezne uprave korištene u tekstu nose datume ažuriranja 17. travnja i 8. svibnja 2026. Ovaj tekst je informativan i nije porezni savjet. Svoj konkretan slučaj potvrdite sa svojim knjigovođom.

Često postavljana pitanja

Postoji li rok u kojem moram odbiti zaprimljeni eRačun?

Ne. Porezna uprava izričito navodi da zakonom nisu propisani rokovi za prihvaćanje ili odbijanje eRačuna te da se u tom dijelu nastavlja postojeća praksa. eRačun se smatra zaprimljenim sve dok nema zabilježene poruke o njegovom odbijanju. Račune provjeravate u svojim uobičajenim internim rokovima.

Znači li to da se eRačun automatski prihvaća ako ne reagiram?

Zakon ne poznaje automatski prihvat. Postoji samo činjenično stanje: dok odbijanje nije zabilježeno, eRačun je zaprimljen. To nije isto što i rok koji istječe, ali praktična posljedica sliči, jer račun ostaje u vašim evidencijama.

Koji rok onda stvarno postoji?

Dva su. Fiskalizaciju zaprimanja eRačuna provodite najkasnije pet radnih dana od primitka, prema članku 48. stavku 4. Zakona o fiskalizaciji. Podatke o eRačunima koje ste odbili dostavljate u Sustav za fiskalizaciju do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, prema članku 52. stavku 1.

Što znači status Odstupanje u FiskAplikaciji?

Znači da su obje strane fiskalizirale isti eRačun, ali se podaci razlikuju. Porezna uprava navodi da odstupanje ne predstavlja razlog za odbijanje računa, dodatne korekcije niti ponovno slanje eRačuna. Status služi za praćenje razlika, ne kao zadatak za vas.

Što se događa kad odbijem eRačun?

Prema članku 52. stavku 3. Zakona o fiskalizaciji smatra se da ste dostavom podatka o odbijanju dali izjavu da po tom eRačunu nećete koristiti pravo na pretporez. Izdavatelj takvo odbijanje može prihvatiti, stornirati eRačun i poslati novi. Odbijanje samo po sebi nije nalog za storno.

Koje podatke moram poslati uz odbijanje?

Datum izdavanja eRačuna, broj eRačuna, OIB izdavatelja i OIB primatelja, datum odbijanja i razlog odbijanja. Rok je 20. u mjesecu za prethodni mjesec, neovisno o tome kada je račun zaprimljen ili fiskaliziran.