Neprijavljeni rad: novi zakon 2026 i što smije mali poslodavac

„Novi zakon o neprijavljenom radu" iz naslova vijesti ovog proljeća zapravo je novela: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, koji je Sabor donio 19. lipnja 2026., objavljen je u Narodnim novinama 69/2026 i vrijedi od 7. srpnja 2026. Osnovni zakon iz 2022. ostaje na snazi, samo sa strožim kaznama i nekoliko novih pravila. Ovaj tekst smo pisali tako da smo otvorili oba teksta u Narodnim novinama i čitali članak po članak (da, cijelu subotu, i da, znamo kako to zvuči), pa ispod imate odgovore na pitanja koja mali poslodavci stvarno postavljaju: smije li žena pomoći u dućanu, što je s probnim danom, je li student prijavljen i što ako sezonac počne ujutro, a prijava ode popodne.

Napomena: ovo nije pravni savjet. Mi smo web agencija iz Varaždina, ne odvjetnički ured ni knjigovodstveni servis. Svaka tvrdnja ima poveznicu na izvorni propis na dnu članka, pa je provjerite prije nego što na temelju nje nešto odlučite.

Kratki odgovor

Neprijavljeni rad je, prema članku 3. stavku 2. Zakona, rad bez prijave na mirovinsko osiguranje prije početka rada, rad bez pisanog ugovora o radu ili pisane potvrde, te rad po nekom drugom ugovoru koji zapravo ima obilježja radnog odnosa. Zabranjen je i kažnjava se po radniku, ne po poslodavcu.

• Prijava ide prije prvog radnog sata. Ne isti dan, ne „do kraja tjedna". Prije početka rada.
• Obitelj smije pomagati u obrtu, ali samo članovi obiteljskog kućanstva (članak 30. Zakona o obrtu). Novela iz 2026. to nije mijenjala.
• Probni dan bez ugovora ne postoji. Probni rad je dio ugovora o radu, ne zamjena za njega.
• Kazne su 2.650, 6.630 i od srpnja 2026. 8.000 eura po radniku, ovisno o tome koji ste put uhvaćeni u tri godine. Uz to idu plaća i doprinosi za pretpostavljenih šest mjeseci.
• Novo od srpnja 2026.: radnik koji je već negdje prijavljen na nepuno radno vrijeme, a kod vas radi na crno, prijavljuje se za razliku do punog; treći prekršaj donosi zabranu rada i pečaćenje; popis prekršitelja je javan, ali se s njega briše nakon godine dana.

Što zakon zove neprijavljenim radom

Osnovni tekst je Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada (NN 151/2022), na snazi od 1. siječnja 2023. Izmjene iz NN 69/2026 mijenjaju članak 3., pa on sada u stavku 2. navodi tri oblika neprijavljenog rada:

1. rad za koji nije podnesena prijava na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada;
2. rad bez pisanog ugovora o radu ili pisane potvrde o sklopljenom ugovoru;
3. rad na temelju nekog drugog ugovora (o djelu, autorskog, studentskog, bilo kojeg) koji po svojoj naravi ima obilježja radnog odnosa.

Stavak 3. dodaje i rad državljana trećih zemalja protivno propisima o strancima, a novi stavak 4. uvodi iznimku o kojoj pišemo niže. Zakon uz to poznaje i neprijavljeni rad u širem smislu, gdje je radnik prijavljen, ali se dio rada ili plaće isplaćuje mimo obračuna; taj dio ostavljamo knjigovođama, jer inspekcijski nadzor na terenu najčešće pada na prva dva oblika.

Treći oblik je onaj koji ljude iznenadi. Ugovor o djelu s konobarom koji radi svaki dan od 7 do 15 po vašem rasporedu, vašim alatom i pod vašim nadzorom nije ugovor o djelu bez obzira što piše u naslovu. Inspektor ne gleda naslov dokumenta nego kako rad stvarno izgleda.

Sezonac koji dolazi sutra: prijava prije početka rada

Ovo je najčešća situacija u praksi i najčešća kazna. Sezonac dolazi u petak ujutro, vi ga stavite za šank jer je gužva, a knjigovođa prijavu šalje u ponedjeljak. Za zakon je to neprijavljeni rad od prve minute, jer članak 3. stavak 2. traži prijavu prije početka rada, ne u nekom razumnom roku poslije.

Rok za prijavu HZMO opisuje ovako: prijava na osiguranje podnosi se najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije samog početka rada. Poslodavci s više od tri osiguranika prijave podnose isključivo elektronički, kroz sustav e-Prijave. Prijava na HZMO ujedno pokriva i zdravstveno, pa ne trebate zasebno na HZZO.

Praktično: radnik koji „dolazi sutra" mora biti prijavljen danas. Ako sami niste u e-Prijavama, a knjigovođa ne radi vikendom, to znači da radnik u subotu ne počinje. Nema pravila „24 sata za prijavu" na koje se ljudi često pozivaju; ono postoji za odjavu i neke promjene, ne za početak rada.

Druga polovica obveze je papir. Članak 14. stavak 1. Zakona o radu traži da se ugovor o radu sklopi u pisanom obliku. Ako ugovora još nema, stavak 3. obvezuje vas da radniku prije početka rada izdate pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, a stavak 4. kaže da se u protivnom smatra da ste ugovor sklopili na neodređeno vrijeme. Za sezonca to znači da bi vam usmeni dogovor „do kraja rujna" mogao postati trajni radni odnos.

Može li žena, brat ili sin pomoći u dućanu

Ovo je pitanje koje svaki obrtnik postavi, i odgovor je da, uz ograničenje koje se rijetko pročita do kraja. Članak 30. stavak 1. Zakona o obrtu glasi: „Obrtniku u obavljanju obrta mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, bez obveze zasnivanja radnog odnosa."

Tko je član obiteljskog kućanstva, kaže stavak 3. istog članka: bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju odnosno ostvaruju prihode i troše ih zajedno. Ključna riječ nije srodstvo nego kućanstvo.

• Supruga ili suprug s kojim živite: da, može pomagati bez ugovora.
• Sin ili kći koji živi s vama: da.
• Brat koji ima svoj stan i svoju plaću u drugom gradu: nije član vašeg kućanstva, pa ova iznimka za njega ne vrijedi. Njegovih „dva sata subotom" za inspektora su rad bez prijave.
• Nevjenčani partner: zakon govori o bračnim drugovima; kako se to primjenjuje na izvanbračnu zajednicu, pitanje je za odvjetnika ili Obrtničku komoru, ne za nas.

Dva dodatna uvjeta. Stavak 2. za vezane obrte traži da član kućanstva koji vas zamjenjuje u odsutnosti ispunjava i stručni uvjet (srednje strukovno obrazovanje ili majstorski ispit) te zdravstvene uvjete ako ih posebni zakon propisuje. I drugo, ovo je odredba Zakona o obrtu, pa vrijedi za obrt. Ako dućan vodite kroz d.o.o., takve iznimke u propisima o trgovačkim društvima nema i pomoć supruge gleda se po općim pravilima o radu. Kad birate između ta dva oblika, ovo je jedan od argumenata koji se rijetko spominje; više u našem tekstu obrt ili tvrtka.

Novela iz 2026. ne mijenja članak 30. Zakona o obrtu, niti sadrži bilo kakvu odredbu o članovima obitelji. Provjerili smo cijeli tekst izmjena; te riječi u njemu nema.

Probni dan, student i ugovor o djelu

„Smijem li nekoga uzeti na probni dan prije ugovora?" Ne. Probni rad u Zakonu o radu (članak 53.) je nešto što se ugovara pri sklapanju ugovora o radu i može trajati najviše šest mjeseci. To znači ugovor, prijava na HZMO, plaća za odrađene sate, pa tek onda „probno". Osoba koja jedan dan „gleda kako to ide" i pritom nosi tanjure je radnik bez prijave. Ako želite provjeriti nekoga prije obveze, sklopite ugovor na određeno s probnim radom od, recimo, tjedan dana i prijavite ga. Trošak je nekoliko desetaka eura doprinosa; alternativa je 2.650 eura.

„Student preko ugovora, je li to prijavljeno?" Jest, ako je ugovor sklopljen prije početka rada. Članak 11. Zakona o obavljanju studentskih poslova kaže da se ugovor sklapa prije početka obavljanja studentskog posla, između izvođača (studenta), posrednika (student servisa) i naručitelja (vas). Studentski rad nije radni odnos i ne ide na HZMO, ali bez tog ugovora student je za inspektora osoba koja radi bez ikakve prijave. Dvije napomene: ugovor koji student donese u ponedjeljak za rad od petka ne pomaže, a student koji godinama radi puno radno vrijeme po vašem rasporedu lako upada u treći oblik iz članka 3., rad s obilježjima radnog odnosa.

Ugovor o djelu je legitiman za jednokratan posao s jasnim rezultatom: netko vam izradi natpis, prevede cjenik, servisira rashladnu vitrinu. Nije legitiman kao zamjena za radni odnos. Ako osoba radi u vašem prostoru, u vaše radno vrijeme, po vašim uputama i za mjesečni iznos, to je radni odnos bez obzira na naslov dokumenta, i to je točno slučaj koji članak 3. stavak 2. točka 3. opisuje.

Volontiranje u kafiću ili dućanu ne postoji kao pravna kategorija. Članak 7. Zakona o volonterstvu dopušta da organizator volontiranja bude neprofitna pravna osoba (udruga, zaklada, ustanova), ne obrt ni trgovačko društvo, a članak 11. zabranjuje volontiranje kojim se zamjenjuje rad radnika. „Pomaže mi prijatelj volonterski" je, pravno gledano, rečenica bez sadržaja.

Kazne za rad na crno 2026: 2.650, 6.630 i 8.000 eura

Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada nema klasične prekršajne kazne po sudu; inspektor sam rješenjem nalaže uplatu fiksnog iznosa u proračun, po svakom neprijavljenom radniku. Članak 7. u verziji od 7. srpnja 2026. postavlja tri stupnja:

Rok iz članka 7. stavka 6.: poslodavac mora u tri dana podnijeti prijavu na osiguranje, a u 15 dana uplatiti iznos i dostaviti inspektoru dokaz. Iznos 8.000 eura je jedina brojka koja je stvarno nova; 2.650 i 6.630 eura postoje od 2023., samo je razdoblje u kojem se ponavljanje broji sada tri godine.

Ono što u vijestima prođe kao sitni tisak, a košta više od same „kazne", jest članak 6. stavak 1.: kad inspektor utvrdi neprijavljeni rad, smatra se da je radnik neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu šest mjeseci prije dana nadzora, osim ako podaci ne upućuju na drugačije trajanje. Na to se veže članak 10.: u roku od 15 dana od izvršnosti rješenja poslodavac mora za svaki mjesec tog razdoblja isplatiti plaću za puno radno vrijeme u visini mjesečne bruto medijalne plaće s doprinosima, i ne smije to umanjiti za iznos koji je radniku već dao na ruke.

Računica za jednog sezonca kojeg ste prijavili „u ponedjeljak umjesto u petak": 2.650 eura u proračun, plus šest bruto medijalnih plaća s doprinosima (dokažete li da je radio tri dana, kraće), plus radnik kojem ste time napravili šest mjeseci staža. Za dva takva radnika sve se množi s dva. Zato zakon i jest napisan po radniku.

Što inspektor može na licu mjesta i javni popis poslodavaca

Nadzor provodi Državni inspektorat. Prema članku 7. inspektor u zapisnik unosi podatke o radniku i razdoblju rada, a rješenje s nalogom za prijavu i uplatu donosi u roku od 15 dana. Za prvo i drugo utvrđenje na licu mjesta se dakle ne zatvara ništa; dobivate zapisnik, a zatim rješenje.

Kod trećeg i svakog sljedećeg utvrđenja u tri godine stvari idu brže. Članak 7. stavak 7. kaže da će inspektor usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti obavljanje djelatnosti u nadziranom objektu, a poslodavcu koji radi preko digitalne radne platforme rad preko svih takvih platformi. Stavak 9. dodaje da se zabrana izvršava odmah pečaćenjem prostorija, postrojenja i opreme, bez posebnog rješenja o izvršenju. Prema stavku 8. zabrana se ukida tri dana nakon dokaza o uplati, ali ne prije isteka 30 dana od prvog dana zabrane. Stavak 10. dopušta da pisano zatražite privremeno otpečaćenje radi zaštite pokvarljive robe, što je, ako vodite ugostiteljstvo, detalj koji vrijedi znati.

Popis poslodavaca iz članka 12. je javan: Ministarstvo rada objavljuje popis poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad kao tablicu na svojoj stranici, ažuriranu i u rujnu 2026. Prema podacima ministarstva od svibnja 2026., od 2023. do 2025. doneseno je 1.197 rješenja, utvrđeno 1.953 neprijavljena radnika (od toga 911 stranaca), a na popisu je bilo 676 poslodavaca.

Novi članak 12.a uređuje kako se s popisa silazi: ministarstvo vas briše po službenoj dužnosti nakon godinu dana od donošenja rješenja, a ranije ako dostavite dokaz o uplati iznosa iz članka 7. (ne vrijedi za treće i sljedeće utvrđenje) ili pravomoćnu sudsku odluku kojom je rješenje poništeno. Do srpnja 2026. boravak na popisu bio je znatno dulji, pa je ovo jedina odredba novele koja poslodavcu ide u korist. Ministarstvo je u obrazloženju navelo i da poslodavci s popisa gube pristup mjerama aktivne politike zapošljavanja, dakle potporama HZZ-a.

JEER i radnici iz trećih zemalja

JEER, Jedinstvena elektronička evidencija rada, sustav je iz članka 14. Zakona u koji se pohranjuju podaci o radnicima i drugim osobama koje rade kod poslodavaca iz popisa djelatnosti. Izmjene iz 2026. proširuju krug osoba na samozaposlene i druge fizičke osobe koje rad obavljaju preko digitalnih radnih platformi, a platforme i agregatore čine obveznicima dostave podataka o vremenu rada u stvarnom vremenu.

Bitan detalj koji vijesti izostavljaju: koje su djelatnosti obvezne voditi JEER ne piše u zakonu nego u pravilniku ministra (članak 14. stavak 8.). Važeći Pravilnik o JEER-u (NN 8/2024) pokriva rad preko digitalnih radnih platformi. Ako vodite kafić, frizerski salon ili dućan, JEER danas ne vodite, ali radno vrijeme svojih radnika svejedno morate evidentirati po Zakonu o radu, i to je evidencija koju inspektor traži prvu.

Za poslodavce sa stranim radnicima novela donosi jednu dobru vijest. Do srpnja 2026. rad državljana trećih zemalja nakon isteka dozvole bio je neprijavljeni rad čak i kad je zahtjev za produljenje ležao u MUP-u tjednima. Novi članak 3. stavak 4. kaže da se neprijavljenim radom ne smatra rad nakon isteka dozvole ako je zahtjev za produljenje podnesen prije isteka njezina važenja. Vlada je ovu odredbu i navela kao razlog hitnog postupka: usklađivanje sa Zakonom o strancima prije turističke sezone. Uvjet je jasan: zahtjev mora biti podnesen prije isteka, ne dan poslije.

Kad vam ovo ne treba i tko vam ovdje ne može pomoći

Nekoliko situacija u kojima ovaj zakon nije vaš problem, pa ne trebate ni plaćati nikome da vas od njega „zaštiti":

• Radite sami, bez zaposlenih, i eventualno vam pomaže supruga ili dijete s kojima živite. Zakon o obrtu vas pokriva, novela vas se ne tiče.
• Imate uredan ugovor o djelu za jednokratan posao s rezultatom, sklopljen s nekim tko taj posao radi i drugima. To nije neprijavljeni rad i ne treba ga „pretvarati" u radni odnos.
• Studenti rade preko servisa i ugovor je sklopljen prije prvog dana. Ništa dodatno ne trebate.
• Prijavljujete radnike prije početka rada, imate pisane ugovore i vodite evidenciju radnog vremena. Tada je ovaj članak za vas samo potvrda da radite kako treba.

I jedna stvar koju moramo reći izravno: ako već imate problem, blog vam ne može pomoći. Ako je inspektor bio jučer, ako imate zapisnik u ruci, ako ste na popisu ili ste dobili rješenje s rokom od 15 dana, ne trebate ni nas ni bilo koju web agenciju. Trebate odvjetnika koji se bavi radnim pravom i knjigovođu koji će izračunati što rješenje stvarno znači u eurima. Rokovi u ovom zakonu su kratki (tri dana za prijavu, 15 za uplatu) i ne čekaju da netko pročita članak na internetu.

Isto tako, ne trebate plaćati nikome „usklađivanje s novim zakonom". Za malog poslodavca usklađivanje se sastoji od tri stvari koje već imate ili vam ih knjigovođa radi u redovnoj cijeni: prijava prije početka, pisani ugovor i evidencija sati. Ako vam netko za to prodaje paket, pitajte što točno u paketu ne možete napraviti sami.

Gdje početi

Ako zapošljavate ili se spremate zaposliti prvog radnika, redoslijed je ovaj:

1. Dogovorite s knjigovođom tko šalje prijavu i do kada. Ako radnik počinje u ponedjeljak, prijava ide najkasnije u petak. Za više od tri osiguranika prijava ide kroz e-Prijave, pa provjerite tko ima pristup.
2. Ugovor potpišite prije prvog dana, ili barem izdajte pisanu potvrdu iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu. Primjerak ugovora i prijave radnik mora dobiti u osam dana.
3. Popišite tko vam sve „pomaže". Za svakoga odgovorite: je li član mog kućanstva, ima li studentski ugovor od prije prvog dana, ima li ugovor o djelu za jasan rezultat. Tko ne prolazi ni jedan filtar, treba prijavu.
4. Sredite evidenciju radnog vremena. Papirnata tablica je zakonski dovoljna, ali je s tri smjene i pet sezonaca dovoljna otprilike do prvog spora o prekovremenima. Ako želite nešto što radnik sam popuni na mobitelu, a vi vidite sate po danu, to je posao koji spada u male aplikacije po mjeri i o njemu pišemo u tekstu o izradi programa za firme.
5. Ako otvarate obrt tek sada, prođite prvo kroz kako otvoriti obrt; pitanje radnika dolazi tek nakon što je obrt upisan i vi ste sami prijavljeni.

Ako niste sigurni spada li vaš način vođenja sati u „papir je dovoljan" ili u „ovo treba pospremiti", zakažite besplatni 30-minutni razgovor. Reći ćemo vam iskreno u koju skupinu spadate, a za sve što se tiče samog zakona uputit ćemo vas na knjigovođu ili odvjetnika.