eRačun za paušalni obrt 2027: checklista za zadnjih 100 dana

Ako vodite paušalni obrt i izdajete račune drugim domaćim firmama, od 1. siječnja 2027. te račune morate izdavati kao eRačune. (Da, to je ona obveza koja vam je već lani stizala u inbox, samo što tada za vas još nije vrijedila.) Do tog datuma ostalo je stotinjak dana, što je dovoljno ako stvari radite redom. Ovaj tekst je taj red: što odlučiti do listopada, što aktivirati do prosinca i koji novi mjesečni rok stiže već u veljači 2027.

O tome što je kod Fiskalizacije 2.0 stvarno obvezno, a što vam se prodaje uz nju, već smo pisali u tekstu što vam prodavači softvera ne govore. Ovdje to ne ponavljamo, ovdje je praktični popis za paušaliste koji izdavanje tek trebaju pokrenuti.

Napomena: mi smo web agencija, ne knjigovodstveni servis ni porezni savjetnici. Tvrdnje niže provjerene su u Zakonu o fiskalizaciji (NN 89/2025) i na stranicama Porezne uprave, poveznice su na dnu. Svoj slučaj potvrdite s knjigovođom.

Kratki odgovor

• Zaprimanje eRačuna obveza vam je od 1. siječnja 2026. To biste već trebali imati, najčešće kroz MIKROeRAČUN.
• Izdavanje eRačuna domaćim firmama, obrtima i javnim tijelima obveza vam je od 1. siječnja 2027. Za to birate: besplatnu aplikaciju Porezne uprave, komercijalnog posrednika ili aplikaciju za račune s ugrađenim posrednikom.
• Računi građanima i stranim kupcima ostaju kakvi jesu. eRačun vrijedi za domaći B2B i B2G.
• S izdavanjem stižu dvije novosti: šesteroznamenkasta KPD oznaka na svakoj stavci i prijava naplaćenih eRačuna do 20. u mjesecu.

Tko mora izdavati eRačun od 1. siječnja 2027.

Zakon o fiskalizaciji u članku 38. stavku 1. navodi tri skupine izdavatelja. Prva su poduzetnici u sustavu PDV-a, koji eRačune izdaju od 1. siječnja 2026. Druga točka je vaša: "obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti [...] koji nije upisan u registar obveznika PDV-a, a ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu". Paušalni obrt je upravo to.

Datum dolazi iz članka 80.: točke 2. i 3. članka 38. stavka 1. stupaju na snagu 1. siječnja 2027., a s njima i izdavanje eRačuna kroz aplikaciju MIKROeRAČUN. Rok nije pomican i u trenutku pisanja nema najave da bi bio.

Dvije granice određuju komu račun mora biti eRačun. Tuzemna transakcija: članak 33. stavak 3. primjenjuje odredbe o eRačunu samo na tuzemne transakcije, pa kupac iz Austrije otpada. Primatelj eRačuna: na drugoj strani mora biti firma, obrt, slobodno zanimanje ili javno tijelo. Građanin to nije.

Iznimka iz članka 39.: transakcija plaćena gotovinom ili karticom uz fiskalizirani račun kao u krajnjoj potrošnji može biti izuzeta od eRačuna. Obrtnik koji plati karticom na licu mjesta ne mora dobiti eRačun; onaj kojem šaljete račun na virman mora.

Kalendar: što napraviti i do kada

Zakon propisuje samo jedan datum: 1. siječnja 2027. Ostali datumi niže su naši, izvedeni iz toga koliko svaki korak traje i koliko su knjigovođe i posrednici zatrpani u prosincu. Uzmite ih kao redoslijed, ne kao propis.

"Postoji li rok za prijavu posrednika?" Zakon ne propisuje datum, nego posljedicu: od 1. siječnja 2027. račun domaćoj firmi mora biti eRačun, a bez pristupne točke ga ne možete poslati. Praktični rok je dan prvog takvog računa, zato ga pomičemo u studeni.

MIKROeRAČUN, posrednik ili aplikacija s ugrađenim posrednikom

MIKROeRAČUN je aplikacija Porezne uprave. Članak 54. kaže da omogućava izdavanje, zaprimanje, pohranu i fiskalizaciju eRačuna. Članak 55. daje pravo korištenja korisnicima ePorezne koji nisu u registru obveznika PDV-a i nisu javni naručitelji. Članak 56. stavak 1.: korištenje se ne naplaćuje. Ugovor se ne potpisuje, prihvaćate opće uvjete, a Porezna uprava je vaš posrednik. Izdavanje se otvara 1. siječnja 2027.

Na stranici o MIKROeRAČUNU nismo pronašli ograničenje broja računa. Ograničenja su druge vrste: aplikacija je za eRačune, pa račune građanima kroz nju ne izdajete; podatke unosite ručno; i ako uđete u sustav PDV-a, pravo korištenja prestaje od 1. siječnja iduće godine (članak 57.).

Komercijalni posrednik je firma s popisa Porezne uprave koja vaše račune pretvara u eRačun, šalje ih, zaprima tuđe i fiskalizira. S njim sklapate ugovor (članak 58. stavak 4.), on odgovara za ispravnost softvera, a za ispravno izdavanje i fiskalizaciju i dalje odgovarate vi (stavak 2.). Aplikacija za račune s ugrađenim posrednikom je ono što većina paušalista na kraju koristi: program za ponude i račune koji eRačun i fiskalizaciju odradi u pozadini.

Ako ste blizu praga za PDV, pročitajte i što se mijenja u tekstu o paušalnom obrtu 2027., jer se tada mijenja i ova odluka.

Što eRačun mora sadržavati, a PDF nije morao

eRačun nije PDF s potpisom. To je XML datoteka po europskoj normi EN 16931 s hrvatskim proširenjima; članak 36. kaže da svaki eRačun mora biti u skladu s EU normom. Porezna uprava je izričita: PDF se ne smatra eRačunom i eRačun se ne može poslati na mail.

Taj XML ne pišete vi, nego aplikacija ili posrednik iz podataka koje unesete. Prema članku 48. stavku 1. za svaki eRačun se šalju datum i broj računa, dospijeće, izdavatelj i primatelj (dakle OIB kupca), količina i vrsta isporučenog uključujući KPD, datum isporuke ako se razlikuje, jedinična cijena, popusti i osnovica te broj bankovnog računa.

Novost koja najviše iznenađuje je KPD, Klasifikacija proizvoda po djelatnostima. Članak 42. stavak 2. traži da svaku stavku robe ili usluge povežete s ispravnom klasifikacijskom oznakom i iskažete je šesteroznamenkastom brojčanom oznakom. Klasifikaciju održava Državni zavod za statistiku, a šifre pretražujete besplatno u aplikaciji KLASUS. Za pomoć DZS navodi adresu KPD@dzs.hr.

Porezna uprava na stranici o klasifikaciji potvrđuje da svaka stavka eRačuna mora imati KPD oznaku. Za račune koji nisu eRačuni, građanima i stranim kupcima, oznaka nije obvezna. Paušalist s tri usluge ima tri šifre koje jednom nađe i zalijepi u predložak.

Fiskalizacija i mjesečni rok koji stiže s izdavanjem

Fiskalizacija eRačuna je odvojen postupak od slanja: iz eRačuna se izdvaja propisani skup podataka i šalje Poreznoj upravi. Članak 47. traži da to radite za svaki izdani i zaprimljeni eRačun, a članak 48. stavak 3. kaže kada: u trenutku izdavanja. Za zaprimljene je rok pet radnih dana (stavak 4.). Kod MIKROeRAČUNA to radi Porezna uprava; kod komercijalnih rješenja to je ovlaštenje koje im dajete u FiskAplikaciji.

S izdavanjem stiže i mjesečna obveza koju dosad niste imali. Članak 53. stavak 1.: izdavatelj do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec dostavlja podatke o eRačunima koji su u tom mjesecu naplaćeni. Šalju se datum i broj računa, vaš OIB, iznos, način plaćanja i datum naplate. Paušalist koji u siječnju izda četiri eRačuna i naplati tri, do 20. veljače prijavljuje ta tri.

Radi li to vaša aplikacija sama iz podataka o uplatama ili ćete unositi ručno, pitanje je za dobavljača. Na stranicama Porezne uprave o MIKROeRAČUNU nismo pronašli izričit opis prijave naplate u toj aplikaciji, pa provjerite prije siječnja.

Strani kupci, građani i ono što ostaje isto

Strani kupci. Članak 33. stavak 3. ograničava odredbe o eRačunu na tuzemne transakcije. Porezna uprava navodi da obveza postoji kad su kumulativno ispunjena tri uvjeta: da su obje strane osobe koje se smatraju izdavateljima i primateljima eRačuna i da je riječ o tuzemnoj transakciji. Firma iz Slovenije nije primatelj eRačuna po hrvatskom Zakonu. Račun joj izdajete kao i do sada.

Građani. Račun fizičkoj osobi nije eRačun. Ono što se promijenilo već 1. siječnja 2026. je da se račun u krajnjoj potrošnji fiskalizira neovisno o načinu plaćanja, dakle i kad građanin plati virmanom. Ako ste to riješili prošle zime, 2027. vam tu ne donosi ništa. Ako niste, to je hitnije od svega u ovom tekstu.

Kad kupca nema u adresaru. Članak 40. kaže da tada ne odgovarate za neizdavanje eRačuna: možete izdati papirnati račun, a podatke dostavljate postupkom eIzvještavanja iz članka 51. u istim rokovima kao fiskalizaciju. Nije vaš problem što kupac kasni, ali jest vaš posao da to prijavite.

Koliko to stvarno košta

Brojke su s javnih cjenika otvorenih 11. rujna 2026., kao red veličine, ne kao preporuka. Cjenici se mijenjaju, provjerite ih sami.

• MIKROeRAČUN: 0 €, članak 56. stavak 1.
• Solo: paket "jabba" 0 €/mj do 3 računa ili ponude mjesečno, sa slanjem i primanjem eRačuna; paket "solo" 10 €/mj s PDV-om do 300 dokumenata.
• Minimax: paket "Izlazni računi" 12 €/mj bez PDV-a; slanje eRačuna do 2 dokumenta mjesečno bez naknade, iznad toga 0,29 € + PDV po dokumentu.
• e-računi: paket "Basic" 19 €/mj bez PDV-a s uključenim eRačunom kad ih odaberete kao posrednika. Postoji i besplatni paket do 70 računa u 30 dana, za koji uključenost eRačuna nismo uspjeli jednoznačno potvrditi.

Za paušalista koji izda nekoliko računa mjesečno realan trošak je 0 do 15 € mjesečno. Ponuda od 30 ili 40 € za "paket fiskalizacije" plaća nešto drugo: knjigovodstvo, skladište ili plaće, što paušalist nema.

Trošak koji se ne vidi u cjeniku je vrijeme. Ako ponude radite u jednom alatu, a račune tipkate u drugi, svaki račun radite dvaput. Kod pet računa mjesečno to je zanemarivo; kod pedeset je razlog da se posrednik spoji na ono gdje podaci već nastaju, gotovom integracijom ili malim programom po mjeri. Neutralan tehnički pogled prije potpisa jeftiniji je od krivog ugovora.

Kazne, bez dramatiziranja

Neizdavanje eRačuna, nezaprimanje i neprovođenje fiskalizacije su najteži prekršaji. Članak 71. stavak 1. točka 3. za pravne osobe propisuje 3.980 do 66.360 €, a stavak 3. za fizičku osobu obrtnika 3.980 do 39.810 €.

Lakši propusti su u članku 73. stavku 1.: nečuvanje eRačuna (točka 17.), nepovezivanje stavki s KPD oznakom (18.), nedostavljanje identifikatora u AMS (19.), zakašnjela fiskalizacija (21.), zakašnjela prijava odbijanja (23.) i naplate (24.). Za pravne osobe raspon je 1.320 do 26.540 €.

Ovdje moramo biti precizni. Stavak 3. istog članka, koji kažnjava fizičku osobu obrtnika, nabraja točke 1. do 5. i 7. do 14., dakle ne spominje točke 17. do 24. Stavak 4. o ponovljenom prekršaju obuhvaća sve točke i za obrtnike propisuje 1.000 do 20.000 €. Kako će se to tumačiti nećemo pogađati; pitajte knjigovođu, a KPD oznake stavite svejedno, jer bez njih eRačun ni tehnički neće proći. Realan rizik za paušalista koji se trudi ionako nije kazna, nego račun koji kupac ne može zaprimiti i zato ga ne plaća.

Kada vam ovo ne treba i što ne plaćati

Da budemo pošteni do kraja, dobar dio paušalista ovaj tekst može zatvoriti ovdje.

Ako su vam svi kupci građani, u 2027. ne izdajete nijedan eRačun. Frizerski salon, majstor po stanovima, instruktor, fotograf vjenčanja. Vaša jedina obveza je fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji bez obzira na način plaćanja, koju biste već trebali imati. Ne kupujte paket za izdavanje eRačuna zbog tri računa godišnje koja možda izdate firmi. Za ta tri postoji MIKROeRAČUN, besplatno.

Ako radite samo za strane klijente, eRačun vas ne dotiče. Zaprimanje od domaćih dobavljača morate imati, ali to je MIKROeRAČUN i već je riješeno.

Što ne plaćati nikome: zasebnu "eArhivu" ako posrednik ili MIKROeRAČUN već čuvaju izvorni XML šest godina prema članku 35.; "hitnu registraciju posrednika" za koju zakon ne propisuje datum; i paket s plaćama i skladištem jer je "sve u jednom". Tko tvrdi da bez njegovog paketa 1. siječnja ostajete bez posla, prodaje, ne citira zakon.

I da bude jasno: mi ne prodajemo ni posrednika ni fiskalizaciju i nismo na popisu Porezne uprave. Naš posao počinje kad podaci za račune žive u tablici, webshopu ili rezervacijskom sustavu, a od siječnja bi trebali završiti u eRačunu bez ponovnog tipkanja.

Gdje početi

1. Otvorite izvod i popišite kupce. Domaće firme, građani, inozemstvo. Ako je prvi stupac prazan, gotovi ste.
2. Prijavite se u ePoreznu i FiskAplikaciju. Provjerite da je MIKROeRAČUN aktivan za zaprimanje i da je adresa vidljiva.
3. Nađite KPD šifre u KLASUS-u i zapišite ih u cjenik.
4. Odlučite do kraja listopada iz tablice gore.
5. Ako je odgovor komercijalno rješenje, pitajte dobavljača pisanim putem: cijena po eRačunu ili paušal, podržava li prijavu naplate iz članka 53. automatski, mogu li izvući izvorni XML ako odem.

Ako vam računi nastaju iz nečega što već imate i pitate se može li se to spojiti umjesto da tipkate dvaput, javite se na kratki razgovor. Pogledamo kako radite i iskreno kažemo je li vam dovoljna gotova aplikacija za deset eura mjesečno ili ima smisla nešto po mjeri.